Čimbenika ima puno, nabrojat ću samo one koji mi se čine najbitnijima.
Prva je dakako genetika.
Genetski čimbenici igraju ključnu ulogu u određivanju kronotipa, odnosno prirodnog unutarnjeg ritma koji određuje kada se osoba osjeća najbudnijom i najučinkovitijom. Ovi ritmovi su često nasljedni, pa ako su vaši roditelji noćne ptice, postoji veća vjerojatnost da ćete i vi biti.
Zatim imamo biološki sat koji jako utječe na to.
Unutarnji biološki sat regulira ciklus spavanja i budnosti. Kod ranoranioca, ovaj ritam prirodno pomiče vrijeme spavanja i buđenja na ranije sate. Kod noćnih ptica, cirkadijalni ritam je pomaknut na kasnije sate, zbog čega se kasnije bude i kasnije odlaze na spavanje.
Dob također igra ulogu.
Djeca i starije osobe često imaju tendenciju biti ranoranioci, dok su tinejdžeri i mladi odrasli skloniji kasnijem spavanju i buđenju. To je djelomično zbog promjena u melatoninu, hormonu koji regulira san, koji se u adolescenciji počinje lučiti kasnije navečer.
Bitne su i razine hormona, poput melatonina i kortizola, utječu na obrasce spavanja.
Melatonin, hormon koji potiče san, počinje se lučiti kada padne mrak, a kod noćnih ptica lučenje može početi kasnije nego kod ranoranioca. Kortizol, koji je povezan s buđenjem, može doseći vrhunac ranije kod ranoranioca.
Petu skupinu bih nazvala okolišni čimbenici. To su:
- Izloženost svjetlu (posebno prirodnom svjetlu) ima značajan utjecaj na biološki sat. Ljudi koji su izloženi puno svjetla rano ujutro imaju veću vjerojatnost da postanu ranoranioci, dok oni koji koriste umjetno svjetlo kasno navečer mogu zadržati kasnije obrasce spavanja.
- Društvene i kulturne navike, poput radnog vremena ili društvenih aktivnosti, također mogu utjecati na obrasce spavanja. Primjerice, ljudi koji rade u noćnim smjenama razvijaju noćne obrasce budnosti.
Tu su još psihološke karakteristike.
Stres, anksioznost i drugi psihološki čimbenici mogu utjecati na obrasce spavanja. Ljudi pod stresom često imaju poteškoća s uspavljivanjem ili se bude ranije nego što bi htjeli.
I životni stil pojedinca.
Navike kao što su konzumacija kofeina, tjelesna aktivnost i prehrana također utječu na ritam spavanja. Na primjer, kofein ili intenzivna tjelesna aktivnost kasno navečer mogu otežati uspavljivanje.
