Da, moguće je i to zato jer to spada u jedno od počela slobodnog kapitalizma (uređenje u kojem hoćemo-nećemo priznati i mi spadamo) jer se više tvrtki može koristiti radi zaštite imovine i interesa poslovnih ljudi. Prema Odluci Ustavnog suda RH, br. U-I-646/1999 , te rješenju br. U-I-945/1999 (NN 52/00.) odredbe o obveznom zapošljavanju su ukinute, jer su bile u suprotnosti sa člankom 49. Ustava odnosno između ostaloga su onemogućavale i ograničavale poduzetnika da, sukladno svojim prosudbama utemeljenim na ekonomskim interesima, donosi odluke u korist trgovačkog društva.
Naizgled je možda pomalo neobično da društva (tvrtke, d.o.o., firme) bez formalno zaposlenih osoba u njima - najnormalnije posluju. Čak i ako ste zaposleni negdje drugdje, možete imati svoj obrt.
Obveza postoji jedino ako u sklopu neke djelatnosti postoji posebni zakon ili podzakonski propis koji uređuje obavezno zapošljavanje djelatnika kao uvjet za obavljanje djelatnosti (npr. takvu obvezu propisuje Zakon o bankama i još neki propisi). Ali recimo da nas taj specifičan segment poslovanja trenutno ne zanima (nećemo otvarati banku, jel tako?).
Dakle, kako niti jedan zakon ne propisuje koliko koji pravni subjekt može ili mora imati zaposlenih zaključujemo da to nije posao ni briga države, porezne, itd. U praksi najčešći oblik trgovačkih društava je društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Danas imamo i dosta jednostavnih društva (j.d.o.o.). Kod oba, kao niti kod drugih trgovačkih društava, ne mora biti niti jednog zaposlenog radnika u smislu kako radni odnos i radnika definira Zakon o radu.
Kako tvrtkom netko mora upravljati - razlikujemo tu funkciju direktora od osobe koja je zaposlena kao direktor (prema Zakonu o radu). Dakle to su dvije različite stvari - netko može obnašati funkciju direktora (ima sve ovlasti upravljanja tvrtkom), ali ne mora biti zaposlen kao direktor. A netko tko je i zaposlen kao direktor definitino obnaša funkciju direktora.
Da bi netko samo imao funkciju direktora - to tako mora pisati na Trgovačkom sudu u aktu o postojanju društva.
Da bi netko bio i zaposlen kao direktor - mora vrijediti ovo prethodno gore i mora biti zaposlen u tvrtki prema Zakonu o radu (npr. ugovor o radu na neodređeno).
Iz ovoga zaključujemo da Dario iz pitanja može biti zaposlen bilo gdje drugdje, a istovremeno osnovati tvrtku i obnašati funkciju direktora bez da se zaposli na radnom mjestu direktora.
Ovakve situacije dovode do mogućih i legalnih sljedećih scenarija:
- zaposlenik iz javnog sektora ima svoju tvrtku u kojoj obnaša funkciju direktora
- zaposleni direktor jedne tvrtke obnaša funkciju direktora druge tvrtke (bez da je u njoj zaposlen)
- osoba je direktor u 3 ili više tvrtki, a zaposlena kao direktor u samo jednoj
- osoba je zaposlena na radnom mjestu direktora u jednoj tvrtki (obnaša funkciju i zaposlena je), te istovremeno vodi svoj obrt
Osim direktora, tvrtkom može upravljati i prokurist. Prokurist je slično kao direktor, ali nije to. On ima mnoge ovlasti kao direktor, ali ne može ugasiti tvrtku, prodati imovinu tvrtke veće vrijednosti koja je nužna za poslovanje, poništiti sklopljene ugovore veće vrijednosti, itd. Ukratko - prokurist je direktor sa vezanim rukama.
