Kompost je aerobno (uz prisutnost kisika) razgrađena organska materija .
Organski otpad mogu činiti ostaci voća i povrća, talog kave i čajeva, lišće, slama, životinjski izmet, češeri, ostaci od obrezivanja, ljuske jajeta, perje, kosa, vuna, pepeo (u malim količinama), gnojivo, piljevina, papir, karton i novine (usitnjeni i u tanjim slojevima)... Neke od tih tvari raspadaju se brže, a neke sporije zbog čega treba voditi računa o količini tvari koje se stavljaju u kompost (posebno o tvrđim tvarima). Osim toga, važno je da sadržaj u kompostu bude usitnjen, pogotovo tvrđih stvari, radi bržeg organskog raspadanja. Otpaci moraju biti vlažni, ali ne previše, kako ne bi došlo do truljenja. Ukoliko nema kiše, potrebno je povremeno zalijevati kompost. Slaganje komposta treba započeti s grubljim i tvrđim tvarima, a prema vrhu dodavati sve sitnije, kako bi protok zraka i vode bio što kvalitetniji. Najviša visina komposta koja se preporuča je 1.5 metar. Preporuča se posuti malo zemlje i gnojiva između otpadaka.
Tvari koje se ne smiju staviti u kompost: korov koji ima sjeme, otpad od kuhanog jela, ostaci životinjskog podrijetla i bolesne biljke, guma, plastika, kamen, stiropor, lijekovi, tvari onečišćene naftom i benzinom, masti i ulja.
Komposter se može nabaviti u dućanima, ali je prihvatljivije koristiti onaj iz kućne radinosti.
Najlakše je napraviti komposter koristeći palete, koje trebaju biti jednake veličine, a najbolje mjesto za kompost je u vrtu ili pored vrta, u polusjenovitom položaju, na rahlom tlu. Veličina kompostera treba biti realna, niti prevelika, niti premalena, ovisno o količini organskog otpada. Svaka paleta neka bude jedna stranica kocke, što će zajedno dati komposter. Komposter je bitno obložiti mrežom s malim rupama kako kukci ne bi ulazili u kompost. Na vrh kompostera staviti jednu paletu koja će služiti kao poklopac. Sve zajedno učvrstiti čavlima i čekićem.
