Zašto spavamo?

Question

Koja je biološka funkcija sna? Dokazano je da u nekim fazama sna mozak radi čak više nego kada smo budni. Zna li znanost sa sigurnošću odgovoriti na pitanje funkcije sna?

Answer 1

Iz znanstvene perspektive, spavanje je jako bitna funkcija koja omogućuje tijelu i umu da se nadopune ćineći nas osvježenima i budnima kad se probudimo. Zdrav san takodjer pomaže tijelu da ostane zdravo i odvraća nas od bolesti. Bez dovoljno sna mozak ne može pravilno funkcionirati. Unutarnji tjelesni sat regulira naš ciklus spavanja kontrolirajući kada se osjećamo umorno i spremno za spavanje.Nakon buđenja iz sna postajemo sve umorniji a vrhunac ćemo dostići navečer prije spavanja. Razina adenozina raste tijekom dana kako se umorite a tijelo tijekom spavanja razgrađuje ovaj spoj. Dobro je znati da svijetloj takodjer utječe na cirkadijski ritam jer mozak sadrži posebno područuje živčanih stanica poznato kao hipotalamus i nakupunu stanica koja se tamo nalazi zovemo suprahiasmatična jezgra koja obrađuje signale kada su oči izložene prirodnom ili umjetnom svijetlu. Ti signali pomažu mozgu da utvrdi jel li dan ili noć a kako prirodno svijetlo navečer nestaje tijelo će ispuštati melatonin, hormon koji izaziva pospanost dok ujutro kada izlazi sunce, tijelo će oslobiti hormon kortizol koji potiče energiju i budnost.

Answer 2

San predstavlja veliko područje u biologiji i medicini koje je još potrebno istražiti. Spavanje je iznimno važno za veliki broj živih bića pa tako i čovjeka. Uskraćivanje mogućnosti sna predstavlja jedno od najgorih vrsta mučenja.

Istraživanja su pokazala da je evolucijski porast dužine sna povezan s jačanjem imunog sustava koji se za vrijeme sna obnavlja i izgrađuje. Također tijekom sna mozak reorganizira sinapse i ustvrđuje pamćenje. Za vrijeme sna mozak ne prima podražaje iz vanjskog svijeta što mu omogućuje da organizira sve one koje je prije stekao (posljedica toga su snovi) te da dođe do obnove biomembrana i živčanih tijela.

Sinteza proteina i kolesterola se odvija za vrijeme sna kao i obnova potpornog tkiva i nadomještanje biokemijskih spojeva.

Answer 3

Spavamo jer se naša tkiva moraju obnavljati, razvijati i prilagođavati. Upravo zbog obnavljanja naši krhki tkivni materijali tvore strukture koji su funkcionalno stalno sposobni i izgledom dugovječni. Ukratko rečeno, spavanje nas čuva i drži na životu. 

Tkivna struktura se tijekom budnosti troše jer neprestano u fazi budnosti primamo podražaje i informacije na koje reagiramo, mislimo i djelujemo što dovodi do visoke pobuđenosti mozga. Tijekom spavanja, kada većina tjelesnih napora prestaje, mozak prestaje primati nove informacije te dolazi do djelotvorne obnove potpornog tkiva i nadomještaja istrošenih biokemijskih rezervi. Nadalje, mozak u spavanju nije obasut informacijama izvana jer osjetni sustav ne prima podražaj izvana, a i ako ga prima to se događa u oslabljenom intenzitetu tako da podražaj gotovo i ne dospijeva do percipirajućih dijelova mozga. Tako možemo zaključiti kako je spavanje za mozak osobito važno. 

Istraživanja pokazuju kako je evolucijski porast dužine sna kod sisavca čvrsto povezan s jačanjem funkcije imunog sustava nakon čega su stvorili sljedeću formulu: više sna = više imunih stanica = manje parazitoza. Zanimljivo je kako je stvaranje zaštitnih antitijela nakon cijepljenja kompromitirano kod osoba koje su slabo spavale prije ili nakon cjepiva. Štoviše, osobe koje su bile napadnuti kandidom, gripom ili E.coli su spontano dulje spavali od onih koji nisu bili bolesni tako da možemo zaključiti kako san jača imunološki sustav.

Ono što je također bitno za naglasiti jest kako tijekom sna mozak reorganizira sinapse i konsolidira pamćenje. Vrlo vjerojatno se sjećate kako su vam učitelji i profesori govorili da se dobro naspavate prije ispita, e pa upravo su zbog ovog to govorili jer su istraživanja pokazala kako su osobe koje su naučile određen materijal pa otišle spavati više od 7 sati bolje zapamtile materijal od onih koji su naučili i spavali kraće. 

Answer 4

Spavanje, zajedno sa stanjem budnosti predstavlja jedan od najznačajnijih biloloških ritmova (cirkadijalni ritam radi u ciklusima koji traju 24 sata te regulira ciklus spavanja kontrolirajući osjećaj umora). Za vrijeme spavanja smanjena je opća aktivnost tijela. To se očituje izostatkom reakcija na vanjske podražaje, smanjenom aktivnosti skeletnih mišića, smanjenim pulsom, krvnim tlakom, tjelesnom temperaturom i disanjem.

San se sastoji od 4 faze: 3 non-REM i REM faze (REM: Rapid Eye Movement). Taj se ciklus izmjenjuje nekoliko puta za vrijeme sna, a REM faja je faza u kojoj dolazi do brzog pomicanja očiju, ubrzanog disana i povećanog krvnog tlaka. To je faza koja je bitna za pretvaranje nedavno naučenog u dugotrajna sjećanja. Non-REM faze karakterizira usporenost moždanih valova (manja nego u fazi budnosti). Treća non-REM faza, primjerice, karakterizirana je najdubljim disanjem, najsporijom funkcijom moždanih valova te omogućava osjećaj svježine idućega dana.

Dnevno je odrasloj osobi podrebno od 7 do 9 sati sna, a san je bitan zato što nedostatak istoga izaziva probleme s koncentracijom i pažnjom, usporene reakcije, česte promjene raspoloženja i manjak fizičke spreme. Kroničan nedostatak sna može potaknuti i teže probleme kao što su dijabetes tipa 2, pretilost, visok krvni tlak i kardiovaskularne bolesti te slabljenje imuniteta pa i preranu smrt.