Bakterije su jednostanični prokariotski organizmi koji posjeduju dvolančanu DNK ili jednolančanu RNK bez stanične jezgre. Carstvo su života za sebe te predstavljaju jedne od najbrojnijih, a daleko najprilagođeniji oblik života.
Dijele se na dva glavna tipa - Archaeobacteria (lat. prastare bakterije) i Eubacteria (lat. prave bakterije).
Bakterije se razmnožavaju uglavnom diobom, gdje se cijepanjem od jedne stanice stvaraju dvije funkcionalne i zasebne stanice. Evoluirale su, doduše, i spolni način razmnožavanja/razmjene genetskog materijala, gdje je moguća izmjena i slanje DNK iz jedne bakterije u drugu.
Virusi su stanični paraziti oko kojih postoje dvojbe o samoj klasifikaciji; virusi su, naime, na granici živog i neživog svijeta. Virusi nemaju staničnu građu, a za svoj reproduktivni ciklus potreban im je drugi organizam čije stanice potom prenamjenjuju u "tvornice" novih virusa, stoga ne postoji koncenzus oko njihove biološke definicije i klasifikacije.
U suštini, virusi su samoregulirani biološki roboti koji se repliciraju i ne trebaju nikakvu energiju osim u trenutku kad se stvaraju u stanici domaćina, no za to iskorištavaju staničnu energiju.
Za ljude i virusi i bakterije mogu stvoriti bolest, no kako za bakterije postoji efikasan lijek (antibiotik), virusi su općenito teži i zahtjevniji za liječenje, kako nemamo univerzalan lijek poput antibiotika.