Microsoft je kreirao Digital Futures Index i izmjerio “digitalni puls” 16 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska. Index donosi podatke o trenutnoj razini digitalizacije zemlje, detektira najuspješnija područja, ali i područja na koja se potrebno fokusirati kako bi se ubrzao proces digitalne transformacije.
Digitalizacija je promatrana kroz 5 kategorija digitalnog razvoja: digitalno poslovanje, digitalna vlada i javni sektor, digitalna infrastruktura, digitalni sektor i ljudski kapital. Ukupna razina digitalnog razvoja Hrvatske je 91, što je 9% ispod prosjeka zemalja srednje i istočne Europe (100 je broj bodova definiran kao prosjek za srednju i istočnu Europu). Hrvatska je posebno jaka na području talenata, a razina digitalnih vještina među općom populacijom je također visoka. Najbolje rezultate ostvarujemo u kategoriji ljudskog kapitala, koja je snažno povezana s većom inovativnošću, produktivnošću i plaćama, a u svim ostalim kategorijama rezultati su blizu prosjeka zemalja srednje i istočne Europe.
„Kreirali smo Digital Futures Index kako bismo pomogli donositeljima odluka u ubrzanju digitalne transformacije zemlje. Naše istraživanje je pokazalo kako su u digitalno naprednije zemlje zelenije, bogatije, inovativnije i kompetitivnije. Mi u Microsoftu vjerujemo kako Hrvatska ima snažan potencijal i sve preduvjete da postane digitalno središte ovog dijela Europe, koje će svoj ekonomski razvoj temeljiti na inovacijama i suvremenim tehnologijama, poput umjetne inteligencije,“ komentirala je Tatjana Skoko, direktorica, Microsoft Hrvatska.
Rezultati Digital Futures Indexa za Hrvatsku po kategorijama, u odnosu na prosjek zemalja srednje i istočne Europe (100 označava prosjek)
- U kategoriji digitalno poslovanje Hrvatska je ostvarila 84 boda, odnosno 16% ispod prosjeka. Podaci pokazuju da će se ubrzanje digitalne transformacije i povećanje konkurentnosti ostvariti većim ulaganjima hrvatskih tvrtki u oblak i u napredne digitalne tehnologije poput umjetne inteligencije.
- U kategoriji digitalna vlada i javni sektor Hrvatska ima 90 bodova. Iz rezultata se može iščitati da se postojeće digitalne usluge koriste u velikoj mjeri, no ključnu priliku predstavlja digitalizacija javnih usluga.
- Na području digitalne infrastrukture Hrvatska bilježi 93 boda, a velike su razlike u rezultatima prosječne brzine fiksnog širokopojasnog pristupa (71) i prosječne brzine mobilnog interneta (131).
- U kategoriji digitalni sektor država je zabilježila 87 bodova. Iz rezultata veličine digitalne ekonomije vidljivo je da ICT sektor snažno pridonosi BDP-u te da Hrvatska nadmašuje prosjek kada se gleda broj novoosnovanih tvrtki.
- Najbolji su rezultati u kategoriji ljudskog kapitala – 107 bodova. Hrvatska ima izvrsne rezultate na području talenata i vještina, koji imaju snažne korelacije u svim segmentima u odnosu na inovativnost, produktivnost i plaće. Također nadmašuje sve zemlje u Index-u kada je u pitanju razina digitalnih vještina mladih od 16 do 29 godina, jer je rezultat 48% iznad prosjeka srednje i istočne Europe.
Da bismo u potpunosti postali digitalno društvo, potrebno je posebnu pažnju posvetiti sljedećim područjima:
- razvoju i unaprjeđivanju digitalnih vještina ljudi svih dobnih skupina,
- poticanju malih i srednjih tvrtki da se digitalno transformiraju te
- digitalizaciji javnih usluga.
Prihvaćanje hibridne radne kulture i fleksibilnosti rada učinit će zaposlenike produktivnijima i inovativnijima, a naglašena je i potreba ulaganje u IT stručnjake.
Digital Futures Index rezultate prezentira u PowerBI-u i donosi razine digitalizacije Hrvatske, Češke, Estonije, Grčke, Mađarske, Malte, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije i Slovenije. U Index su uključene i zemlje koje se smatraju vodećima po pitanju digitalizacije – Danska, Finska, Nizozemska i Švedska – te Portugal koji je u „digitalnom usponu“ da bi se dobili dodatni podaci za usporedbu. Model uključuje 55 različitih podatkovnih parametara koji su organizirani u kategorije za lakše modeliranje i navigaciju kroz podatke. Podaci su prikupljeni iz pouzdanih javnih izvora, uključujući Europsku komisiju, UNESCO, World Bank, Eurostat, OECD, Digital Nomad Index, UN, WTO, Europsku investicijsku banku i Eurofound.
