Poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u 2016. su godini koristila 1,56 milijuna hektara poljoprivrednih površina. Oranice i vrtove koji s 895 tisuća hektara u ukupno korištenoj površini imaju udio od 57,2 posto. Slijede trajni travnjaci na koje se odnosi 38,1 posto površina ili 597 tisuća hektara.
Pod trajnim nasadima, koji uključuju voćnjake, vinograde, maslinike, rasadnike i košaračku vrbu, bilo je 72 tisuće hektara.
Navedeni podaci su javni te izneseni 2016. godine – „samo“ brojke.
Načelno je veći problem veličina zemljišta prema pojedinom korisniku, ovisno o županiji, ona iznosi do 3 h po korisniku te isti broj poljoprivrednih gospodarstava je najveći.
Drugi problem koji se javlja je realna iskoristivost zemljišta, koliko realno imaju prinos.
Kontinuirano se traži krčenje šuma i povećanje poljoprivrednog zemljišta, jesmo li iskoristili postojeće?
Iskreno smatram da je primarno odgovoriti na pitanje Tko? Gdje? Što? i Koliko? proizvodi kako bih konkretno mogli zaključiti što je potrebno uvrstiti u nadopunu strategije tj. strateškog planiranja poljoprivredne proizvodnje.
