Invazivne strane vrste su sveprisutne, a da toga uglavnom nismo ni svjesni. Možemo ih pronaći u urbanim sredinama, ali i u prirodnim staništima i zaštićenim područjima.
U gradu možemo promotriti vrt, park ili neku drugu zelenu površinu u svojoj blizini i lako uočiti neku biljnu invazivnu stranu vrstu poput pajasena, petolisne lozike, krasolike ili američkog kermesa.
Na travnjacima su prisutne krasolika i prava svilenica, a u blizini potoka i drugih vodenih staništa amorfa, dok se rejnutrije osim u vrtovima mogu zamijetiti i uz rubove prometnica. Sve ove vrste donesene su s drugih kontinenata i prije su se često sadile kao ukrasne biljke, ali su se dobro prilagodile našem podneblju i sada zauzimaju staništa i predstavljaju prijetnju zavičajnim vrstama.
Invazivne strane vrste su, uz gubitak staništa, direktno iskorištavanje divljih vrsta, klimatske promjene i zagađenje, jedna od najvažnijih izravnih prijetnji bioraznolikosti. Invazivne strane vrste u prirodu su dospjele namjernim ili nenamjernim posredovanjem čovjeka, a na području u koje su unesene negativno utječu na bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi i/ili uzrokuje ekonomsku štetu.
U Hrvatskoj je već zabilježeno više od 600 stranih vrsta biljaka i oko 300 stranih vrsta životinja, a unesene su i gljive i druge vrste organizama. Procjenjuje se da je 10 – 15 % njih invazivno.
Podaci o rasprostranjenosti invazivnih stranih vrsta važni su za upravljanje invazivnim stranim vrstama, odnosno smanjenje njihova negativnog utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava.
Prikupljanjem podataka o invazivnim stranim vrstama i praćenjem njihove rasprostranjenosti lakše možemo razumjeti i predvidjeti njihov trenutni i potencijalni utjecaj na razini nekog područja, države, ali i čitave Europe.
Svojom dojavom građani mogu doprinijeti ranom otkrivanju novih invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj te time spriječiti njihovo širenje i tako očuvati prirodu Hrvatske.
Postoji mobilna aplikacija “Invazivne vrste u Hrvatskoj” (za Android i iOS) za prikupljanje opažanja invazivnih stranih vrsta s posebnim fokusom na biljke: žljezdasti pajasen, pravu svilenicu, rejnutrije, amorfu ili čivitnjaču, krasoliku, vinobojku i petolisnu loziku.
