Kako prosječna godišnja inflacija uzima našu ušteđevinu?

Question

Dakle, stavio sam na štednju 75.000 kuna i prosječna godišnja inflacija od 1.7% mi kroz deset godina "pojede" 12.000 kuna!!! Kako je to moguće? Možete li mi objasniti što se to događa s našim novcem na štednji u banci.

___

Answer 1

Godišnja stopa inflacije može znatno utjecati na štednju, ako je ta godišnja stopa veća od godišnje stope štednje

Npr. ako je inflacija 5%, a doprinosi na glavnicu štednje samo 2%, to znači da - inflacija pojede Vašu štednju. Tada Vam se ne isplati štedjeti i bolje Vam je štednju (novac) uložiti u nešto drugo, npr. zlato, kripto, dionice, ETF-ove, nekretnine ili nešto u što se razumijete.

Trenutna inflacija se jednostavno može vidjeti na stranicama Državnog zavoda za statistiku

• https://podaci.dzs.hr/

Dok pišem ovaj odgovor, ona iznosi za 13,2%. Značajno! Ali opet manje od nekih 100% koliko je trenutno u Turskoj. Sretni mi.

Answer 2

Inflacija i novac na računu ili štednja usko su povezani, no bitno je razumjeti prije objašnjenja te povezanosti što je to inflacija i kako dolazi do nje. 

Inflacija je uvijek prisutna pojava koja je u većini slučajeva pod domenom i kontrolom središnjih banaka, dakle ovdje ne govorimo o poslovnim bankama. Ta inflacija je obično na niskoj razini, no danas se ta situacija mijenja. 

Porast cijena u gospodarstvu jasan je znak da inflacija vrši značajnije udare te je veći broj ljudi primjećuje. Kada je riječ o visokoj inflaciji, problem se najčešće javlja kod plaća. Plaće obično rastu manjim intenzitetom od cijena usluga i roba, a nerijetko se dogodi slučaj novčane iluzije kada su potrošači uvjereni da zbog većih primanja imaju znatno veću kupovnu moć, ali stvarnost je suprotna. 

Osim plaće, problem se javlja i s najčešćim oblikom štednje u Republici Hrvatskoj, a to je odvajanje novca na računima građana u banci. Riječ je i dalje o štednji usko vezanoj uz novac, a novac je sredstvo plaćanja pogođeno pojavom inflacije. Neovisno o tome je li riječ o štednji putem bankovnih računa ili pak oročenoj štednji, takva štednja nije isplativa zbog vrlo niskih kamatnih stopa. 

I sada na te niske kamatne stope dodajmo visoku stopu inflacije, uzmimo u obzir da inflacija smanjuje sve više i više ušteđenog novca na računu jer su kamatne stope niske, zaključak je da takav vid štednje je štetan po Vas i Vašu štednju koja se smanjuje sve više i više. 

Nadam se da sam barem približno uspjela objasniti zašto dolazi do tog problema.

Answer 3

Ne događa se ništa značajno. Kamatne stope na depozite su niske pa s te strane nemate ništa, a za drugi oblik investiranja ne znate ili vas je strah radi mogućeg gubitka. I plaćate cijenu toga. 

Ono na što možete utjecati je da se educirate o osobnim financijama i investiranju kako biste se zaštitili od inflacija, a još bitnije od banaka koje na vama zarađuju.

Investirati možete u više imovinskih klasa, a nabrojati ćemo osnovne koje su povezane sa financijskim tržištem. Na koncu, sve se svodi na to koliki rizik ste spremni prihvatiti i kolike prinose biste htjeli/željeli ostvariti na svoja ulaganja.

Na grafikonu možete vidjeti kretanje glavnih imovinskih klasa za razdoblje 1950 - 2014. - https://freeimage.host/i/HILmK9j

Novac (depoziti) - karakterizira ih sigurnost što dovodi do niskog povrata prinosa u što ste se mogli uvjeriti zadnjih 10-ak godina. Vi ste trenutno u ovoj skupini, koja plaća najveću cijenu nečinjenja ništa po pitanju investiranja.

Obveznice - dosta sigurnija imovinska klasa od dionica, ali maksimalno što možete zaraditi je kupon (kamatna stopa na obveznicu) do dospijeća obveznice kad dobivate nominalnu vrijednost uloga (ukoliko izdavatelj obveznice ne bankrotira). Obveznice plasiraju kompanije, države, općine i plaćaju kamatnu stopu onome tko uloži u takve obveznice. Trenutna kamatna stopa na Hrvatsku 10-godišnju obveznicu iznosi oko 3.5%, a na 5-godišnju oko 3.25%, što znači kada biste kupili 10-godišnju obveznicu, država bi vam plaćala godišnje 3.5% na npr. uloženih 1000 eura i tako sve idućih 10 godina nakon čega biste dobili povrat inicijalno uloženih 1000 eura. U međuvremenu, cijena obveznice može flukturirati što najviše ovisi od kamatnih stopa jer cijena obveznice i kamatna stopa se kreću inverzno. 

Dionice - ovdje ćemo se fokusirati na dioničke ETF-ove, a ne na individualne dionice koje mogu donijeti viši povart od ETF-ova ali mogu dovesti i do većih gubitaka. Kada govorimo o ETF-ovima, primarno se misli na S&P 500 dionički indeks koji se sastoji od 500 najvećih američkih korporacija, a ETF koji prati kretanje tog indeksa u % jednostavno replicira sve pozocije koje se nalaze u indeksu. Prosječan prinos za S&P 500 za zadnjih 70-ak godina iznosi oko 11.5%.

Alternativna imovina kao što su nekretnine, plemeniti metali, specijalizirani fondovi, kriptoimovina, umjetnine, automobili, zemljišta i ostalo, može donijeti značajno veći prinos, ali to podrazumijeva i određene rizike.

Od manje rizičnih investicija, a da se može zaraditi u dužem roku i da su u priliku sigurne, možemo navesti životno osiguranje i 3. dobrovoljni mirovinski stup.