Komisijska prodaja može biti pomoć pri naplati tražbine, a može biti i zaseban ugovor. Vlasnik robe šalje istu opunomoćeniku koji će je prodavati za njegov račun. Opunomoćenik/prodavatelj može otvoriti novo skladište za tu robu ili je može staviti u već postojeće skladište, ali je odvojiti od druge, vlastite robe, koju već ima na skladištu.
U komisijskoj prodaji vidimo suradnju dva porezna obveznika, no bez prijenosa vlasništva nad robom. Komisijska prodaja je i izvrstan način izbjegavanja plaćanja PDV-a jer se on prevaljuje tek na trećeg korisnika tj. kupca koji kupi robu od opunomoćenika.
Sudionici u komisijskoj prodaji su komitent (osoba čija je roba) i komisionar (osoba koja prodaje robu/opunomoćenik).
"Ugovorom o komisiji obvezuje se komisionar obaviti uz proviziju jedan ili više poslova u svoje ime i za račun komitenta. I kada nije ugovoreno, komisionar ima pravo na proviziju." (ZOO, čl. 785.)
Udruzi je dopušteno obavljati gospodarske djelatnosti ako to propisuje/dopušta njezin statut, no takvim djeltnostima nije dopušteno pribavljanje imovinske koristi za članove udruge i treće osobe.
Zakon o udrugama u članku 9 propisuje da se djelovanje udruge temelji se na načelu neprofitnosti, što znači da se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobiti niti smije stjecati dobit, ali može obavljati gospodarsku djelatnost, sukladno zakonu i statutu.
Udruga može ostvariti prihod, no on mora biti usmjeren isključivo na ostvarenje ciljeva udruge!
Iako je zabranjeno stjecanje dobiti članovima udruge, nije zabranjeno iste nagraditi u slučaju promicanja rada i ciljeva udruge.
U praksi se primjenjuje načelo da je udrugama dopušteno obavljati one gospodarske djelatnosti koje su kao dopuštene izričito utvrđene posebnim propisima. Stoga, ako statut udruge dopušta obavljanje gospodarske djelatnosti komisijske trgovine, tada udruga istu može obaviti no proviziju koju dobije od komitenta dužna je iskoristiti u svrhu ostvarenja ciljeva udruge, a ne za stjecanje imovinske koristi članova!