Otoci
Povijesno gledano, karta Dalmacije je na svom sjeveru obuhvaćala i otoke Pag i Rab, te male otočiće Goli otok i Sv. Grgur. Upravo je ovaj posljednji otok (Sv. Grgur) najsjevernija točka povijesne Dalmacije.
Kopnena granica - uz more
Ako gledamo kopnenu granicu povijesne Dalmacije gdje se spaja s morem, ona se i danas točno nalazi na granici između dvije županije:
- Ličko-senjske županije i
- Zadarske županije.
Granica koja se spaja s morem nalazi se u jednoj uvali kroz koju prolazi tzv. jadranska magistrala, odnosno danas cesta E65. U toj uvali je bezimena nakupina kuća koje je administrativno podijeljena između dva mjesta dvije susjedne županije:
- Barić Draga (poštanski broj 53289)
- Tribanj-Krušćica (poštanski broj 23244)
Ima tu nekoliko napuštenih, ali i korištenih kuća. Zatim tu su restorani, sobe za prenoćiti, parkiralište, molovi s vezovima i brodovima uz more te središnja strujna stanica i kanal. Taj kanal dovodi vodu s kršovitih brda Velebita i ulijeva ju u more. Za slivne vode nakon većih padalina. Upravo je taj današnji kanal otprilike sjeverna kopnena granica povijesne Dalmacije uz more.
Kopnena granica - najsjevernija kopnena točka
Ako gledamo malo sjevernije (SI), i dalje smo u Zadarskoj županiji, te ovdje nalazimo i na najsjeverniju kopnenu granicu u planina Velebita.
Dalmacija odnosno Zadarska županija završavaju malo sjevernije iznad Kapelice sv. Ante na Stapu i Tatekove kolibe (Stap, 960 nadmorske visine).