Projekt „Dolina vodika Sjeverni Jadran“
25 milijuna eura dodijeljeno je za razvoj transnacionalne doline vodika između Autonomne regije Friuli Venezia Giulia, Slovenije i Hrvatske
Partnerstvo za čisti vodik službeno je objavilo kako je projekt „Dolina vodika Sjeverni Jadran“ ispunio uvjete za dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu do 25 milijuna eura izravnoga financiranja.
Massimiliano Fedriga, predsjednik Autonomne regije Friuli Venezia Giulia naglašava da se radi o doista značajnim sredstvima, rekavši:
„Vjerujem da ova značajna sredstva, dodijeljena kao priznanje kvaliteti projekta na europskoj razini, potvrđuju i druge mogućnosti koje regija namjerava iskoristiti na sinergijski način, počevši od ulaganja predviđenih talijanskim planom oporavka i otpornosti za proizvodnju i uporabu vodika.“
„Dolina vodika Sjeverni Jadran“ prvi je transnacionalni projekt usmjeren na razvoj namjenske doline vodika. Nastavši nakon potpisivanja Pisma namjere između Hrvatske, Slovenije i Autonomne regije Friuli Venezia Giulia, cilj projekta je uspostava okvira za suradnju u razvoju ekološki prihvatljivih tehnologija proizvodnje vodika, što pridonosi prijelazu na integrirani ekosustav koji uključuje energetski, industrijski i prometni sektor, ali i omogućuje suradnju u području istraživanja i inovacija.
Partnerstvo uključuje 34 partnerske organizacije te zahvaća cijeli lanac vrijednosti, od proizvodnje, skladištenja, distribucije i završne uporabe vodika kao ključnoga energenta u više sektora.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović istaknuo je:
„Moramo biti svjesni da bi vodik, koji će se većinom proizvodi u Europi, mogao postati značajan izvor energije i snažan alat za smanjenje ovisnosti o uvozu energije kao jedno od najvažnijih pitanja kada govorimo o poticanju gospodarstva Europske unije. Naš je cilj jasan: želimo biti važan globalni igrač uz čisto i održivo gospodarstvo“
Ključni dionici iz svih triju zemalja razvijat će pilot-projekte za proizvodnju preko 5000 tona obnovljivoga vodika godišnje te se baviti njegovim skladištenjem, distribucijom i uporabom za dekarbonizaciju važnih industrijskih sektora, poput proizvodnje čelika i cementa te održivih prometnih rješenja.
