HUP: Trebaju li nam ‘narodne’ obveznice?
Kreditni fundamenti zemlje znatno su se poboljšali zahvaljujući snažnom padu javnog duga, padu bruto potreba za financiranjem i pristupanje eurozoni, što je imalo pozitivan učinak na spreadove na hrvatske obveznice.
Ulazak u eurozonu omogućio je smanjenje cijene financiranja za 1,5-2 postotna boda. U posljednja tri mjeseca, spread na 10-godišnje hrvatske obveznice pao je s oko 200 baznih bodova na ispod 150 baznih bodova. To je važna blagodat u situaciji kada je Europska središnja banka (ECB) podigla svoje referentne kamate i počela smanjivati bilance kako bi se izborila s inflacijom.
U takvom okruženju, proširenje baze domaćih investitora u hrvatske obveznice uključivanjem demografskog sektora kroz takozvane "narodne" obveznice čini se kao oprezan potez.
HUP i dalje nema sve informacije o novom izdanju, osim da bi ciljani iznos obveznice mogao biti milijardu eura, rok dospijeća dvije godine, a stopa ili kupon bit će poticajna, odnosno iznad 3%. Prije ocjene uspješnosti valjalo bi vidjeti konačne uvjete izdanja te sagledati posljedice ove financijske operacije.
Nejasno je zbog čega Hrvatska ne koristi povoljne dužničke instrumente kao dio nove generacije financiranja u sklopu EU-a, nego se umjesto toga zadužuje na tržištu, što bi omogućilo Ministarstvu financija sidrenje prinosa na hrvatske obveznice bliže povoljnijem trošku EU kapitala.
Štoviše, ako spread na dvogodišnji prinos na referentnu njemačku obveznicu dosegne oko 100 baznih bodova ili više, dovodi se u pitanje isplativost financiranja države takvim izdanjima obveznica.
Blago rečeno, kontroverzna namjera ove operacije je potaknuti rast kamata na bankovne depozite, što bi poskupljivanjem izvora financiranja imalo "domino" efekt na kamatne stope na nova zaduženja građana i tvrtki. Također se može zaključiti da to stavlja vjerovnike u bolji položaj od zajmoprimaca.
Napokon, možemo postaviti i pitanje zašto Ministarstvo financija ne koristi preliminarni suficit u proračunu od oko 1% BDP-a (oko 750 milijuna eura) da smanji vanjski dug te umjesto toga uvodi novi dodatni porez na dobit te kreće u novo zaduženje gdje ‘časti’ stanovništvo kamatom iznad tržišne.
