Šareni danji leptiri na poštanskim markama
Nove prigodne marke iz serije „Hrvatska fauna“, u optjecaj se puštaju 22. ožujka 2023.
Ove su godine motivi na poštanskim markama danji leptiri – močvarna riđa, južni lastin rep i topolnjak. Autorica maraka je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba.
Južni lastin rep
Južni lastin rep (Papilio alexanor) jedan je od najkarizmatičnijih danjih leptira Hrvatske. Vrsta je jedna od sedam lako prepoznatljivih i velikih danjih leptira iz porodice lastinrepaca (Papilionidae) u Hrvatskoj, raspona krila imago od 55 do 70 mm i ženki koje su u pravilu veće od mužjaka. Imago se lako raspoznaje po dvije gotovo okomite linije središnjeg dijela prednje strane krila.
Južni lastin rep rijetko se viđa i zbog udaljenih i nepristupačnih staništa na strmim stjenovitim vapnenačkim padinama i južno eksponiranim liticama. Danas je poznato da je vrsta rasprostranjena na više lokaliteta u Dalmaciji, južnije od Splita, gdje se leptir može vidjeti u letu uz stijene i uz vunenasti osjak (Cirsium eriophorum) i ptičju grahoricu (Vicia cracca).
Močvarna riđa
Močvarna riđa (Euphydryas aurinia) jedna je od najprepoznatljivijih vrsta iz porodice šarenaca (Nymphalidae). Dobila je ime prema tipu staništa na kojem najčešće boravi - vlažnim livadama. U Hrvatskoj su poznata dva ekološka tipa vrste – populacije koje nastanjuju vlažne travnjake kontinentalne regije te populacije suhih travnjaka alpske i mediteranske regije Hrvatske.
Uništavanje takvih manjih vlažnih staništa i promjene u vodnom režimu najizraženija su prijetnja u kontinentalnom području koja može dovesti do lokalnog izumiranja vrste. Močvarna riđa zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji strogo zaštićene zavičajne divlje svojte u cilju očuvanja na 26 područja Ekološke mreže Republike Hrvatske.
Topolnjak
Topolnjak (Limenitis populi, Linnaeus, 1758) danji je leptir iz porodice šarenaca (Nymphalidae) nezaboravne ljepote krila i zadivljujućih staništa na kojima obitava. Staništa vrste su svijetle bjelogorične i miješane šume u kojima rastu biljke hraniteljice gusjenice, jasika topola (Populus tremula) i crna topola (Populus nigra). Topolnjak je vrsta ograničenih nalaza u Hrvatskoj i to uglavnom sa šumskih područja u kontinentalnom (Hrvatsko zagorje, Podravina i Slavonija) i gorskom području (Žumberak – Samoborsko gorje, Gorski kotar i nekoliko nalaza u Lici s ličke Plješivice i Velebita).
Veličinom imaga od 70 do 80 mm topolnjak pripada među najveće danje leptire u Hrvatskoj, prepoznatljive tamno smeđe boje gornje strane krila, manjim bijelim područjima na prednjim krilima te specifičnim šarama u bijeloj, crvenkasto-smeđoj i sivkasto-plavoj boji donje strane krila.
