Financijski rezultati poduzetnika Hrvatske od osnutka Registra godišnjih financijskih izvještaja 2002. do 2021. godine
Prema zakonskim i podzakonskim propisima[1], poduzetnici iz čl. 4., st. 2. ZOR-a (trgovačka društva i trgovci pojedinci te poslovne jedinice poduzetnika sa sjedištem u stranoj državi) u RH dužni su od travnja 2003. godine svoje godišnje financijske izvještaje (GFI) dostaviti Financijskoj agenciji koja vodi Registar godišnjih financijskih izvještaja. Od 2008. godine trgovačka društva dužna su dostaviti GFI za statističke i dr. potrebe te za javnu objavu, a ostali obveznici samo za statističke i dr. potrebe. Financijski izvještaji time postaju dio Registra godišnjih financijskih izvještaja koji je osnovan po uzoru na takve registre u članicama EU, kao središnji izvor informacija o uspješnosti poslovanja te o financijskom položaju pravnih i fizičkih osoba – obveznika poreza na dobit.
U Registru je za 2021. godinu prikupljeno i obrađeno 144.259 godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe, obveznika poreza na dobit bez financijskih institucija, što je u odnosu na početnu promatranu godinu (2002.), dvostruko više poduzetnika (127%). Broj poduzetnika je kroz cijelo promatrano razdoblje iz godine u godinu bio veći, osim 2012. godine kada je bio manji u odnosu na 2011. godinu. Udio poduzetnika koji su poslovali s dobiti bio je najmanji 2010. (57,4 %), a najveći 2002. (70,9%) i 2003. godine (71%).
Broj zaposlenih kod poduzetnika u promatranom je razdoblju bio najveći 2019. godine (969.776), a najmanji 2002. godine (754.186). Od 2002. do 2008. godine broj zaposlenih je rastao, dok se od 2009. do 2014. godine broj zaposlenih u pravilu smanjivao, s iznimkom 2013. godine u kojoj je bio neznatno veći u odnosu na 2012. godinu.
Od 2014. do 2019. godine broj zaposlenih kontinuirano raste i u tom je razdoblju povećan za 139.660, dok je 2020. godine zabilježen pad broja zaposlenih na 947.874, a 2021. godine rast na 964.742. Prosječan broj zaposlenih po poduzetniku u promatranom razdoblju bio je najveći 2002. godine, 11,9 zaposlenih po poduzetniku, i od tada se iz godine u godinu smanjuje te je 2021. godine taj prosjek bio 6,7 zaposlenih po poduzetniku.
Ukupni prihodi poduzetnika u 2021. godini iznosili su 885,7 milijardi kuna i bili su veći od ukupnih rashoda za 6,5%, koji su iznosili 831,9 milijardi kuna. U odnosu na 2002., kao početnu promatranu godinu, ukupni prihodi u 2021. godini veći su za 493,5 milijardi kuna ili 125,8%.
Analiza poslovnih rezultata poduzetnika u proteklim godinama ukazala je na značaj maloga broja poduzetnika na ukupne financijske rezultate poduzetnika Hrvatske. Tako je bilo i u 2021. godini kada je prvih 10 poduzetnika po visini ukupnih prihoda ostvarilo 99,2 milijarde kuna ili 11,2% od 885,7 milijardi kuna ukupnih prihoda 144.259 poduzetnika, a prvih 100 poduzetnika ostvarilo je 263,7 milijardi kuna ili 29,8% ukupnih prihoda.
Kao i proteklih godina, daleko ispred svih bila je INA d.d., s udjelom od 2,5% u ukupnim prihodima. PRVO PLINARSKO DRUŠTVO d.o.o. s ostvarenih 21,1 milijardi kuna i KONZUM PLUS d.o.o. sa 10,7 milijardi kuna, na drugom su i na trećem mjestu, i zajedno u ukupnim prihodima poduzetnika Hrvatske imaju udio od 3,6%, što znači da tri prvorangirana društva imaju udio u ukupnim prihodima poduzetnika od 6,1%.
Ekonomičnost poslovanja jedan je od pokazatelja uspješnosti poslovanja, a taj je pokazatelj u 2021. godini bio najveći (106,5 kuna ukupnih prihoda na 100 kuna ukupnih rashoda). U promatranom je razdoblju ekonomičnost bila najmanja 2010. godine (100,7 kuna ukupnih prihoda na 100 kuna ukupnih rashoda).
U 2021. godini poduzetnici Hrvatske, obveznici poreza na dobit, ostvarili su 44,8 milijardi kuna neto dobiti (razlika između dobiti i gubitka razdoblja), najveća ostvarena u promatranom razdoblju. Dobit razdoblja u iznosu od 61,9 milijardi kuna ostvarilo je 94.288 poduzetnika, dok je gubitak razdoblja od 17,1 milijardu kuna iskazao 49.971 poduzetnik. U posljednjih 20 godina poduzetnici Hrvatske poslovali su pozitivno i iskazivali neto dobit, osim 2010. godine kada je konsolidirani rezultat bio negativan te je neto gubitak iznosio nešto manje od 1,7 milijardi kuna.
Relativno mali broj poduzetnika imao je vrlo značajan utjecaj u ukupno ostvarenoj dobiti razdoblja poduzetnika u 2021. godini. To potvrđuju podaci o udjelu prvih 10 poduzetnika po ostvarenoj dobiti razdoblja (dobit nakon oporezivanja) od 5,9 milijardi kuna, što je 9,6% ukupno ostvarene dobiti razdoblja kod svih poduzetnika RH. Prvih 100 poduzetnika po dobiti razdoblja ostvarilo je 17,9 milijardi kuna ili 28,9% dobiti razdoblja svih poduzetnika Hrvatske. U 2021. godini najveću dobit razdoblja ostvarila je INA d.d. u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Na drugom je mjestu HEP d.d. sa 1,1 milijardom kuna dobiti, a na trećem mjestu po ostvarenoj dobiti je PLIVA HRVATSKA d.o.o. sa 720 milijuna kuna.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih na razini svih poduzetnika RH obračunata je u 2021. godini kada je iznosila 6.350 kuna, što je 97,3% više u odnosu na 2002. godinu kada je obračunata najniža prosječna mjesečna neto plaća u promatranom razdoblju (3.219 kuna).
[1] Zakon o računovodstvu (NN 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20 i 47/20) i Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (NN 95/16).
