Nino Marić u rubrici Pravo od

Kako se pravno razlikuju ovi pojmovi:

  1. nehaj
  2. namjera
  3. svjesni nehaj
?

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

2 odgovor(a)

+16 glasa
Josipa Šagud od
odabran od Nino Marić
 
Najbolji odgovor

Nehaj, namjera i svjesni nehaj su oblici krivnje koji se koriste u kaznenom zakonodavstvu. 

Nehaj je blaži oblik ili vrsta krivnje, a dodatno se razlikuje svjesninesvjesni.

Svjesni nehaj je kada počinitelj zna da postoji mogućnost da će počiniti kazneno djelo, ali olako vjeruje da se to neće dogoditi ili da će to moći zaustaviti.

Hrvatski Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23) (kasnije u tekstu KZ/11) opisuje svjesni nehaj u članku 29. stavku 2. : "Počinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to neće dogoditi ili da će to moći spriječiti."

Nesvjesni nehaj je niža razina krivnje od svjesnog nehaja koja se pojavljuje kada počinitelj nije svjestan da čini kazneni djelo, a s obzirom na okolnosti i prema  svojim osobnim karakteristikama je morao biti svjestan te mogućnosti.

KZ/11 opisuje nesvjesni nehaj u članku 29. stavku 3., a opisuje ga ovako:" Počinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio dužan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogućnosti."

Namjera je najteži oblik krivnje koji se može pojaviti kao neizravna namjera i izravna namjera. 

Neizravnu namjeru karakterizira to da je počinitelj svjestan mogućnosti da počini kazneno djelo i to prihvaća, dok izravnu namjeru karakterizira svjesnost počinitelja da čini kazneno djelo, ali i želja odnosno sigurnost počinitelja da će ga počiniti.

KZ/11 definira izravnu i neizravnu namjeru u članku 28. stavcima 2. i 3.

KZ/11, čl. 28. st. 2.: "Počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obilježja kaznenog djela i hoće ili je siguran u njihovo ostvarenje."

KZ/11, čl. 28. st.3. : "Počinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristaje."

Ivan Đerek od
jasno
pravni termini‌
Mario Bedeković od
Super su mi ovi pravni odgovori. Super je imati pravnicu na Znatku. Hvala Josipa.‌
+7 glasa
Duško Vučevac od

Počinilac je postupa u nehatu kada nije imao namjeru počinjenja za razliku od počinjenja s namjerom.

Svjesni nehat je kada je bio svjestan mogućnosti nastupa zabranjene posljedice, ali je mislio da neće nastupiti ili da će je moći spriječiti, dok je nesvjesni nehat kada nije bio svjestan posljedice, ali je to bio dužan ili mogao biti svjestan.

                                                                                                 odvjetnik
DUŠKO VUČEVAC
Savska cesta 17, Zagreb
dusko.vucevac@hotmail.com
tel. 01/4829-216, 099/502-2465

Možda Vas zanimaju i ova pitanja...

1 odgovor 94 👀
1 odgovor 543 👀
1 odgovor 425 👀
1 odgovor 208 👀
1 odgovor 491 👀
Znatko predstavlja

Ući, rasti i poveži se!

Zagreb
22. 02. 2025.

KUPI ULAZNICU

Medijska platforma Znatko

NAJNOVIJE VIJESTI

Impressum | Znatkova redakcija

15.6k pitanja

25.4k odgovora

10.2k komentara

1.7k korisnika

...