Bizantijski car je poslao dva misionara Ćirila i Metodija da obrazuju i pokrste Slavenski narod. Slaveni su bili pagani i nisu imali svoje pismo. Glagoljica je pismo koje ima korjene i elemente iz grčkog i hebrejskog alfabeta. Koristila se za kršćanske tekstove i liturgijske obrede. Glagoljica se pisala pri manastiru i crkvama. Područja na kojima se koristila glagoljica su: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, dio Slovenije i Italije. Mnogim Slavenima glagoljica je bila teška pa je kasnije nastala ćirilica koja je bila zapravo uproštena odnosno pojednostavljena glagoljica. Kasnije je počela da se koristi latinica zbog utjecaja naroda sa zapada (u blizini se nalazila Venecija) ali i kako bi održavali trgovačke i druge veze sa Zapadom.
Ipak u nekim dijelovima Hrvatske glagoljica se zadržala do 19 stoljeća,dok su drugi napustili glagoljicu ranije
Postoji nekoliko tipova glagoljice:
- Trokutasta koja se koristila u 9.i 10.stoljeću
- Okrugla koja se koristila od 10. do 12.stoljeća
- Uglata ili hrvatska glagoljica koja se koristila od 13. do 15.stoljeća
- Kurzivska koja se koristila od 16.do 19.stoljeća
