Ivan Gačić u rubrici Pravo od
promjena rubrike od Znatko

Nakon uvođenja GDPR-a, kakvi su prvi rezultati u Hrvatskoj s pravnog aspekta? Da li je bilo značajnih prijava, tužbi, sudskih procesa, ...

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

1 odgovor

+9 glasa
Duje Kozomara od
uređen od Duje Kozomara

Vidljivi su brojni pozitivni učinci GDPR-a – u ovih nekoliko godina dogodio se značajan porast svijesti o važnosti zaštite osobnih podataka pa građani sve više postavljaju pitanja o tome tko, kako i zašto obrađuje njihove podatke. U isto vrijeme, tvrtke su počele ulagati ozbiljne resurse kako bi unaprijedile tehničke i organizacijske mjere zaštite podataka svojih kupaca, klijenata i zaposlenika te na taj način osigurale njihovo povjerenje i ojačale reputaciju svog branda. 

Određen faktor u toj priči sigurno je i strah poslovnih subjekata od potencijalno visokih novčanih kazni koje Uredba propisuje. U Hrvatskoj smo imali dva medijski posebno eksponirana slučaja visokih novčanih kazni: banka sa sjedištem u Zagrebu kažnjena je zbog kontinuiranog odbijanja dostave osobnih podataka ispitanicima koji su je tražili uvid u svoju kreditnu dokumentaciju, dok je zaštitarska tvrtka dobila kaznu zbog neodgovarajućih tehničkih mjera zaštite podataka koje su dovele do curenja video snimke.

Slučaj s bankom ujedno je i prva novčana kazna u našoj državi, povezana je sa slučajem “Franak”, a banka je pokazala zaista impresivnu sposobnost ignoriranja - odbila je zahtjev za pristupom podacima o kreditnoj dokumentaciji od čak 2500 klijenata, nakon čega su zanemarili i čitava 34 rješenja AZOP-a kojima im je naložena dostava takvih dokumenata.

Drugi slučaj ponešto je neobičnije prirode: tvrtka je kažnjena zbog objave snimke nadzorne kamere iz trgovačkog centra. Na snimci se vidi čovjek koji ulazi u trgovinu, dezinficira ruke dezinficijensom iz automata, te ga nakon toga podsvjesno zamijeni za svetu vodu pa se njime – prekriži. Zaštitar je mobitelom snimio zaslon s ekrana nadzornih kamera, taj je video zapis potom podijelio s trećom osobom, nakon čega je snimka jako brzo završila na društvenim mrežama i u medijima. AZOP je zaključio kako je posljedično osoba na njoj bila izložena uvredama, podsmjehu i izrugivanju u javnosti, što je moglo prouzročiti određenu nematerijalnu štetu, odnosno utjecati na duševni integritet osobe.

Vjerojatno bismo čitali i o puno većem broju kazni, međutim hrvatski Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka inzistira na neanonimiziranoj objavi sankcioniranog počinitelja tek kada rješenje postane pravomoćno, odnosno kada upravni sud donese pravomoćnu presudu o eventualnoj tužbi. Zbog toga trenutno postoji hrpa nepravomoćnih kazni za koje se tek čeka sudska odluka, nakon čega ćemo doznati tko je kažnjen i zbog čega.

Osim toga, u izvješću Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) za 2020. godinu, možemo pročitati da su u toj godini rješavali 300 predmeta vezana uz utvrđivanja povrede prava ili pritužbe građana, izrekli 39 upravnih mjera te obavili 1900 nadzornih aktivnosti nad poslovnim subjektima koji obrađuju osobne podatke. Još ne znamo kakve su te brojke bile u 2021. godini, ali možemo pretpostaviti da su se povećale. 


Duje Kozomara
Konzultant za zaštitu osobnih podataka | Osnivač tvrtke Consent
www.consent.hr

Nino Marić 24.01.2022. pitanje u rubrici Pravo od Nino Marić Kako uskladiti video-nadzor s GDPR-om?

Možda Vas zanimaju i ova pitanja...

1 odgovor 316 👀
Nino Marić 24.01.2022. pitanje u rubrici Pravo od Nino Marić
1 odgovor 425 👀
1 odgovor 358 👀
1 odgovor 409 👀
1 odgovor 676 👀
Znatko predstavlja

Ući, rasti i poveži se!

Zagreb
22. 02. 2025.

KUPI ULAZNICU

Medijska platforma Znatko

NAJNOVIJE VIJESTI

Impressum | Znatkova redakcija

15.5k pitanja

25.3k odgovora

10.1k komentara

1.7k korisnika

...