Mnogi sakriveni odgovori su sada vraćeni nakon ovog problema.
111 pregleda
Mia Jelinčić u rubrici Turizam i putovanja od Mia Jelinčić (2.1k bodova)
tagovi uređeni od Znatko

Zašto je jezero Visovac na rijeci Krki posebno? 

Ivana Mačić od Ivana Mačić (6.7k bodova)
Visovac nije samo jezero već i otok u tom jezeru na području nacionalnog parka Krka.

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

1 odgovor

+9 glasa
Redakcija od Redakcija (85.9k bodova)
prikazano od Znatko

Gospin otok sred jezera – mjesto stoljetnog mira, ljepote i baštine

Otok nasred rijeke. Dug svega 200, širok 150 m, naseljen je još u 14. stoljeću. Čuva najmanju knjigu na svijetu, koja sadrži molitvu Očenaš na sedam jezika, i vrijedan primjerak basni slavnoga Ezopa. Dio su bogate samostanske riznice, koju su franjevci brižno gradili gotovo šest stoljeća. Visoki jablani koji ga okružuju prepoznatljiva su slika najpoznatije razglednice s Krke. Skoro da je nezamislivo da je nekada na tom mjestu stajala tek „Bila stina“ – Lapis albus – što je postala Visovac.

Visovac se smjestio usred pitomog proširenja rijeke Krke između Skradinskog buka i Roškog slapa. Franjevački samostan i crkva na otoku čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu u prekrasnom krajobrazu Visovačkog jezera. Oba sakralna objekta posvećena su Gospi Visovačkoj, a sam samostan i Majci od Milosti, pa je Visovac stoljećima odredište hodočasnika iz cijelog svijeta. Otok se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1345. pod imenom Lapis albus (Bijela stijena) zbog osnovice od čvrstoga kamena, dok se naziv Visovac u ispravama javlja tek sto godina poslije. Početne površine 13 000 četvornih metara, otok je tijekom godina proširivan, pa je danas dug oko dvjesto, a širok sto pedeset metara. Unatoč izloženosti vremenskim nepogodama, Visovac je kultiviran kao samostanski vrt s brojnim dekorativnim vrstama u kojem danas obitavaju ptice i domaće životinje, a prepoznatljiv je po vizuri visokih jablana koji okružuju otok.

Zbog svojega specifičnog položaja i meditativnog ambijenta, Visovac su sredinom 14. stoljeća prvo naselili eremiti, pustinjaci Reda sv. Augustina, kojima je Bijelu stijenu poklonio kralj Ljudevit iz loze Anžuvinaca. Augustinci su sagradili mali samostan i crkvicu posvećenu svetom Pavlu apostolu od kojih su danas vidljivi stupovi s lukovima u klaustru i krunište bunara, dok nekadašnja crkvica služi kao sakristija današnje crkve, koju su sagradili franjevci u gotičkom stilu. Crkva je krajem 17. stoljeća produžena i obnovljena u baroknom stilu. Tada je dobila još jednu apsidu, pa je rijedak primjer crkve s dvama glavnim oltarima u hrvatskoj sakralnoj arhitekturi. U desnoj apsidi nalazi se kopija slike Gospe Visovačke, a u lijevoj barokno drveno raspelo s početka 18. stoljeća. Osim dvaju glavnih, u crkvi se nalaze još četiri oltara, kao i vrijedne orgulje iz 1771. na koru iznad apsida. 

Pred prodorom Turaka eremiti su napustili Visovac, pa su ih 1445. zamijenili franjevci iz Bosne koji su, prema legendi, na otok donijeli i Gospinu sliku, koja nije sačuvana u originalu, ali je zato do današnjeg dana sačuvana pobožnost franjevaca i okolnog puka prema Gospi Visovačkoj. Osim za Kandijskog rata (1648. – 1672.), kada su se privremeno sklonili u samostan svetog Lovre u Šibeniku, franjevci do danas nisu napuštali otok, a uzdržavali su se obrađivanjem svojih posjeda u njegovoj okolici. Samostan je nekoliko puta proširivan i dograđivan. Konačan oblik samostan je dobio 1906. godine. 

Visovac se nalazi u srcu Nacionalnog parka „Krka“. Za boravka na otoku posjetitelji mogu razgledati arheološku zbirku, zbirku povijesnoga crkvenog ruha i posuđa te bogatu knjižnicu s mnogim starim knjigama i inkunabulama. Onomu tko na njega kroči na Gospu od Anđela bit će udijeljen porcijunkulski oprost.

Današnji izgled kanjona Krke rezultat je tektonskih pokreta i površinskih procesa okršavanja u karbonatnim naslagama. Nakon würmske oledbe u pleistocenu zbog općeg otapanja ledene kore na planetu Zemlji podigla se razina mora te je potopljena današnja jadranska obala. U to je vrijeme oblikovan i estuarij rijeke Krke od Šibenika do Prokljanskog jezera. Stvaranjem sedrenih naslaga u poslijewürmskom razdoblju počinje izdizanje Skradinskog buka, Roškog slapa i ostalih slapova duž vodotoka te stvaranje Visovačkog jezera i ostalih nakupina vode u kanjonskim dijelovima današnje Krke.

Visovačko jezero najveće je proširenje i akumulacija slatke vode od Skradinskog buka do tjesnaca Među gredama približno dugo 9 km. Tu prirodnu cjelinu karakterizira izrazita otvorenost prostora s otočićem kao središnjim elementom kompozicije. Za jezera kao što je Visovačko, koja nastaju u krškim područjima, karakteristično je taloženje karbonatnog sedimenta. Karbonat otopljen u vodi taloži se kao kalcit, koji formira buduću sedru.

Visovačko jezero karakterizira visok unos slatkih voda. Endemične i rijetke slatkovodne ribe uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti. Visovačka pastrva i visovački glavočić stenoendemi su Visovačkog jezera i prioritet u zaštiti bogatoga ribljega fonda rijeke Krke. Stenoendem je endem vrlo ograničenog areala, usko lokaliziran na malo područje, na pojedine planine, kanjone, otočne skupine i dr., pa je zato njegova zaštita iznimno važna. Oba stenoendema žive u mirnim, dubljim dijelovima Visovačkog jezera.

Slična pitanja

1 odgovor
Mia Jelinčić 02.05. pitanje u rubrici Turizam i putovanja od Mia Jelinčić (2.1k bodova)
1 odgovor
Ivana B. 16.09.2020. pitanje u rubrici Priroda od Ivana B. (3.0k bodova)
1 odgovor
Ivana B. 15.09.2020. pitanje u rubrici Priroda od Ivana B. (3.0k bodova)
1 odgovor
Ivana B. 15.09.2020. pitanje u rubrici Priroda od Ivana B. (3.0k bodova)
1 odgovor
Iva Murat 24.01.2021. pitanje u rubrici Priroda od Iva Murat (27.0k bodova)
Znatko medijski pokriva

NEM Zagreb 2022



Središnje mjesto okupljanja producenata, scenarista, produkcijskih kuća, predstavnika FTA televizija, pay TV kanala, streaming servisa te ostalih stvaratelja sadržaja

Zagreb, 07. - 09.12.2022.

ULAZNICA
Znatko medijski pokriva

WINE EnoGASTRO Vip Event 2023



Rijeka, 1. ožujka 2023.
Novigrad (Istra), 3. ožujka 2023.
Split, 15. ožujka 2023.
Zadar, 17. ožujka 2023.
Zagreb, 29. ožujka 2023.

Besplatan ulaz za uzvanike

Medijska platforma Znatko

NAJNOVIJE VIJESTI

Impressum | Znatkova redakcija

9.6k pitanja

15.2k odgovora

3.4k komentara

1.4k korisnika

...