Proračun u suficitu od 1,1 posto BDP-a
Hrvatska bilježi treći najveći pad javnog duga među članicama EU na kraju trećeg kvartala 2022. godine u odnosu na pandemijski ‘maksimalac’, a koji je zabilježen u prvom kvartalu 2021. godine. Javni dug RH je pao za 18,5 postotnih bodova na 70,4 % BDP-a.
Hrvatska bilježi i najveće smanjenje duga odnosu na zemlje CEE regije (srednje i istočne Europe) koje su članice EU. Neočekivani oporavak rasta BDP-a odražava ovaj uspjeh, pri čemu je gotovo 35 % nominalno te 20 % realno tijekom 2021.-2022. godine. Ovakav je uspjeh ostvaren uz fiskalnu disciplinu u sklopu priprema za ulazak u euro područje.
Među pokretačima rasta BDP-a ističu se robni izvoz te raniji i snažniji no očekivani oporavak turizma.
Na taj se način Hrvatska vratila u zonu proračunskog suficita, na razini od 1,1 % BDP-a u proračunu konsolidirane opće države, pri čemu se nalazi među samo tri članice EU koje su poboljšale saldo proračuna u odnosu na kraj 2019. godine, ili neposredno prije početka pandemije.
Do najvećeg poboljšanja salda u CEE regiji u odnosu na prvi kvartal 2021. godine došlo je upravo u Hrvatskoj. U 2021. proračunski deficit u velikoj većini članica EU dosegnuo je maksimalne razine uslijed posljedica pandemije na gospodarstva EU.
S obzirom na solidnu dinamiku nominalnog rasta osobne potrošnje potkraj 2022. potpomognutog ubrzanjem inflacije za očekivati je zadržavanje suficita proračuna na razini cijele 2022. godine.
Analitičari FocusEconomics-a su donedavno u 2022. očekivali deficit od oko 2 % BDP-a, što znači da su javne financije u znatno boljem stanju nego što se moglo percipirati.
Višak u proračunu ostavlja pitanje svrhovitosti uvođenja dodatnog poreza na dobit, koji doprinosi ionako visokom poreznom opterećenju. Osim navedenog, kreira i neizvjesnost porezne politike te ugrožava planirane investicije poduzeća.
