Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provele su treće istraživanje financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj, kako bi prikupili informacije o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana Hrvatske.
Financijska se pismenost definira kao kombinacija financijske svijesti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja. Točnim odgovorima na pitanja sudionici dobivaju bodove na temelju kojih se formira prosječna ocjena građana.
Prosječna ocjena građana Hrvatske u kategoriji odnosa prema novcu iznosi 2,37 od moguća 4 boda ili 59% ostvarenih bodova, što je blagi rast u odnosu na 2019. godinu.
Razlike među skupinama u njihovom odnosu prema novcu
- Mlađi od 19 imaju najnižu ocjenu (2,0), dok građani u dobi 50-59 godina najvišu ocjenu (2,6).
- Osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje u prosjeku su ostvarili 2,1 bod, a osobe sa visokim obrazovanjem 2,6 boda.
- Prema regijama, Sjeverna Hrvatska, Istra, Primorje i Gorski kotar imaju najnižu ocjenu (2,1), a Banovina, Kordun i Lika najvišu (2,7).
Stavovi koji mjere odnos prema novcu:
- 25% građana živi za danas ne misleći na budućnost, dok 43% radi suprotno.
- 33% građana preferira trošiti novac danas nego dugoročno štedjeti, a 34% radi suprotno.
Što se tiče odnosa među komponentama financijske pismenosti, financijsko ponašanje je u manjoj mjeri povezano s financijskim znanjem te nešto više s osobnim odnosom prema trošenju novca. Povezanost je niska, što znači da su komponente financijske pismenosti relativno neovisne jedna o drugoj.
