Koje bolesti najčešće napadaju stabla u urbanim sredinama?

Question

Koje su bolesti najprisutnije, kako izgleda stablo koje je njima zaraženo i koji su tretmani na raspolaganju?

Answer 1

Bolesti koje najčešće napadaju drveća su : gljive, imele, infekcije koje obuhvataju najčešće stablo ali i list i grane drveća.

Postoje gljive koje razlažu celulozu drveta i time mu narušavaju strukturu i vitalnost (kao da se čovjeku naruši vitalni organ). Zbog toga nastaje smeđa trulež na biljkama. Bijela trulež nastaje zbog razlaganje lignina iz drveća.

Gljive koje se nalaze u samom dnu stabla najčešće razlažu korijen drveta dijelom stablo.

Imela je neki vid parazita ili poluparazita na krošnji drveća. Ona se nalazi na granama najčešće u vidu žbunja a karakteristično je to što i nakon opadanja lišća ona opstaje. Ona kroz grane crpi vodu i hranjive sastojke koje drveće proizvodi. Ukoliko je imela svjetle boje onda je to poluparazit koja ponekad i obavlja fotosintezu s ukoliko je tamne boje to je parazit koji u potpunosti živi na račun drveta

Gljivične infekcije ponekad napadaju listove i šire se ka granama i stablu i izazivaju zarazu i trulež. I kod četinarskog drveća (jela, bor) se javlja infekcija na vrhovima igala. Ta zaraza formira sloj crvenkaste boje u vidu lišaja ili pjege ili je nalik na rđi. Ukoliko se bolest nije proširila moguće je spriječiti dalje širenje zaraze uklanjanjem listova ili grana i korišćenjem nekih od preparata.

Sve ove zaraze nastaju najčešće nakon mehaničkog oštećenja kore drveta i zbog velike vlage. Mehaničko oštećenje može prouzročit i čovjek (na primjer kada želi naći smolu od drveta ili uklanja koru radi proizvodnje malča) ali i životinje (djetlić ili insekti).

Ono što je bitno je da se za određeno područje treba saditi drveće koje se može adaptirati na tu sredinu, kome odgovaraju takvi uvjeti i koja su otporna na date uvjete. Treba s vremena na vrijeme kontrolirati uvjete ali i zdravlje drveća, redovno zaljevati, orezivati, sprečiti oštećenja i koristiti preparate. Za određene problematične zaraze potrebno je u blizini posaditi neprijatelje tih zaraza. Postoje tipovi gljiva koje ne ugrožavaju drveće a sprečavaju nastanak zloćudnih gljiva koje uništavaju stabla. Ukoliko su prisutne neke ptice u vidu grabljivica manje ptice poput djetlića će izbjegavati to područje. Postoje insekti koji takođe oštećivaju drvo i čine ga podložnijim zarazi i onda je potrebno da u ekosustavu postoje ptice i insekti koji su njihovi neprijatelji

Answer 2

Danas se u gradovima i urbanim sredinama Europe pojavljuju uz tradicionalne i mnoge nove bolesti i štetnici koji do sada nisu bili prisutni na tim prostorima.

Uvozom biljaka iz različitih zemalja i regija svijeta, usprkos graničnim fitosanitetskim inspekcijama uspijevaju se provući neopaženo razne bolesti/ štetnici na nova područja i praviti užasne probleme.  Autohtone biljke iz tih dalekih područja već su razvile imunitet na te bolesti, ali dolaskom bolesti u nove sredine biljke su potpuno neotporne, a štetnici nemaju svojih prirodnih neprijatelja pa jako brzo napreduju i izazivaju velike štete te ugrožavaju opstanak autohtonih biljaka i stabala. 

Žao mi je što kod nas država nije uspjela organizirati brzu i pristupačnu pomoć onima koji žele liječiti stablo, kao što je to na primjer u Italiji. Ja sam imao problem se dijagnosticiranjem i suzbijanjem jedne biljne bolesti, jer kod nas nije bilo dostupnih stručnjaka koji znaju i žele pomoći na običan poslovni način, bez moljakanja, veza i preporuka. Otišao sam u Italiju u ordinaciju doktora biljne medicine. To je za mene bio šok. Pri ulasku uzeo sam broj iz redomata i sjeo u dvoranu za čekanje gdje je već bilo mnogo ljudi koji su čekali. Kada sam došao na red i ušao u ordinaciju Dottore je uzeo uzorak i dao ga tehničarima. Laboratorij je bio opremljen kao u filmu znanstvene fantastike. Pitao me za potrebne informacije i zapisao. U roku par minuta obavljene su pretrage na elektronskom mikroskopu, prema katalozima je određen tip bolesti. Napisan mi je recept za suzbijanje sa količinom i vrstom aktivnih tvari, broj i učestalost tretmana, a pored ordinacije je bila i biljna apoteka sa preparatima i savjetima o sličnim djelotvornim aktivnim tvarima. Uredno sam platio pregled i recept i sve je trajalo manje od 45 minuta. Vratio se u Hrvatsku, nabavio potrebne aktivne tvari i riješio se uspješno bolesti.

Kakvo je to olakšanje odmah dobiti rješenje problema. Kako su Talijani to dobro i funkcionalno riješili. Građani ne trebaju i ne mogu znati koja je koja bolest i kako se liječi, ali moraju imati službe javno dostupne i opremljene koje mogu brzo i efikasno za umjerenu cijenu dati relevantne rezultate i terapije.

Answer 3

Najčešće bolesti stabla općenito, pa onda jednako tako i u urbanim sredniama bi bile gljivične bolesti, bakterijske, te one virusne.

Tu sam sada otkrila da najviše utječe na stabla stres, pa onda vremenski uvjeti i štetnici za njih.