Kako pospješiti brigu urbanih sredina o stablima?

Question

Zelene sredine nešto su na čemu EU inzistira, a građani se svakako ne bune. Dok je Ljubljana iskoristila poziciju uz Savu i cijeli grad fokusirala na prirodu, Zagreb se muči s održavanjem postojećih površina. A tih površina je i dalje premalo, žale se mnogi. Što bi vi uveli kao strategiju gospodarenja zelenim površinama? Koje česte greške rade gradovi?

Kako je situaciju iskoristila Ljubljana možete vidjeti ovdje: https://znatko.com/39001/kako-ljubljana-slovenija-nastoji-ocuvati-prirodu

Answer 1

Greške koje gradovi često prave su :

• Ne vode brigu o zasađenim stablima. 
• Ne prave detaljno planove sadnje kako infrastrukture ne bi smetale razvoju korjena 
• Fokusiraju se samo na jedan dio grada ili glavna područja a na ostalim djelovima grada sadnja izostaje
• Nedovoljna informiranost ili namjerna sanja vrsta koja nisu baš pogodna za takve uvjete. Često radi ograničavanja troškova se ne sade vrste koje se mogu adaptirati na urbane uvjete i koje su otporne na bolesti. Zbog nastojanja da ograniče sredstva ne zasade dovoljno stabala kako bi mogle zajedno da se izbore sa emisijama CO2 već se zasadi vrlo malo stabala koje kasnije oboljevaju i preživljavaju stres
• Nedovoljno se angažiraju službe i  organizacije za održavanje već postojećih stabala.

Briga o briglima se može poboljšati tako što će se razviti sistem za zalijevanje drveća naročito u ljetnjim mjesecima, uklanjanje štetnih i oboljelih dijelova drveća sprečavanje mehaničkih oštećenja, dodavanjem gnojiva, korišćenjem različitih preparata koje sprečavaju nastanak bolesti , orezivanje visokih grana kako bi stabla ojačala (umjesto da grane idu u visinu), sadnja dodatnih stabala koja će pomoći postojećim stablima u prečišćavanju zraka i poboljšanju uvjeta za život jedni drugima (kao raspodjela poslova) 

Answer 2

Briga o urbanim stablima i prirodi razvija se u narodu i svakom pojedincu od djetinjstva. Ona se ne može čovjeku nametnuti, iz ničega proizvesti ili najednom stvoriti. Ona započinje tradicijom odlazaka u prirodu njegovanom u obitelji i školama, planinarenjem njegovanim i poticanim kroz planinarska društva, usmjeravanjem djece i mladih da upoznaju i vole prirodu, druže se i borave u njoj.

Ima mnogo organizacija kojima su aktivnosti usmjerene tome, npr. Savez izviđača Hrvatske ili organizacije poput "Posadi drvo ne budi panj", ili vrijedne projekte kao Boranka - projekt volonterskog pošumljavanja opožarenih površina…

Ljudi koji nisu od djetinjstva poticani da vole, uživaju i borave u prirodi često doživljavaju prirodu kao zbroj mnogih opasnosti koje vrebaju na njih kada se odluče boraviti makar malo u prirodi. Komarci, ose, pčele, muhe, bube, zmije, pauci, opasni psi lutalice, bodljikavi grmovi, paučine, neravno tlo puno prepreka, kamenja i otpalih grana te ostale napasti plaše ljude koji nisu od djetinjstva prihvatili boravak u prirodi kao nešto izuzetno pozitivno.

Zelena boja, svježina, miris šume i cvjetne livade, cvrkut ptica, kisik, hod po mekoj mirisnoj zemlji i travi, opuštanje i tišina - to je ono što treba pronaći u prirodi.

I sada razmislimo. Tko će se više brinuti o urbanim stablima i prirodi? Oni u koje niti društvo niti roditelji nisu uložili truda da upoznaju nešto predivno i koji u stablima vide samo opasnost, lišće gledaju kao smeće, ptice kao smetnju i buku ili oni koji su od djetinjstva vođeni da žive sa prirodom i stablima, paze na njih, čuvaju ih i brinu o njima? 

Izvor problema je odgoj djece i koliko društvo ulaže i potiče neke vrijednosti koje si je postavilo u zadatak da se očuvaju u budućnosti. Većinom kod nas sve ovisi o nekoliko desetaka vrijednih ljudi volontera između kojih mogu izdvojiti g. Dana Špicera, Mateju Angelinu Kramar i druge drage ljude koji pokušavaju i uspijevaju napraviti pozitivni iskorak.

No, moramo priznati da okolne zemlje, naši susjedi mnogo više od nas rade na odgoju djece povezanom sa prirodom. Slovenija i Austrija dobri su primjeri, pa Srbija s pokretom Gorana zavrjeđuje pažnju.

Kod nas moramo još mnogo sijati da bismo mogli nešto dobro i požnjeti.