Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima vezanim uz lov i krivolov. Prema službenim podacima, prošle je godine u zemlji ubijeno oko 290 tisuća divljih životinja.
Građani mnogih mjesta izražavaju nezadovoljstvo zbog opasnosti koje lov predstavlja za kućne ljubimce, mogućnosti zalutalih metaka te neprekidnog pucanja u njihovoj blizini.
Financijska potpora lovcima od strane države, općina i gradova također je predmet kritike, uključujući subvencije za osiguranje automobila, ulaganja u lovstvo i odštete za štete od divljači. Uz to, krivolov je široko rasprostranjen i često povezan s kriminalnim miljeom, pri čemu strani državljani plaćaju velike svote za ilegalne lovove uz pomoć lokalnih lovaca.
Lov je pridonio ugrožavanju vrsta poput medvjeda, vukova i bjeloglavih supova, a tvrdnje lovaca o prekomjernom razmnožavanju životinja smatraju se neutemeljenima jer su mnoge od tih životinja uzgajane i namjerno puštene u prirodu.
Stručnjaci ističu da populacije divljih životinja imaju prirodne mehanizme samoregulacije i da lov nije potreban za održavanje ravnoteže.
Umjesto lova, udruga predlaže se promocija ekoturizma, koji uključuje fotografiranje životinja umjesto njihovog ubijanja, što bi donijelo gospodarske koristi i istinsku zaštitu okoliša.
