Aktualne teme ljudskih prava u 2024. godini
Pitanja prava starijih osoba u fokusu su zbog izazova poput diskriminacije, ali i financijske nesigurnosti i pristupa zdravstvenoj skrbi. Mnoge inicijative i strategije ostaju "na papiru" dok prava (praktična) podrška izostaje. Stariji često nemaju pristup tehnologiji, čime su dodatno izolirani i ne znaju pitati za pomoć. Potrebne su hitne mjere za integraciju starijih u društvo i njihovo osnaživanje kroz određene praktične mjere.
Nadalje, pristupačno i socijalno stanovanje ključno je za dostojanstven život. Izazovi poput visoke cijene najma i ograničene dostupnosti uvijek su bili, a sada su još veći problem. U Hrvatskoj nedostaje sveobuhvatan strateški dokument koji bi analizirao trenutačne i buduće potrebe za stanovanjem. Takvo trenutno stanje posebno pogađa ranjive skupine poput mladih, starijih i obitelji s niskim primanjima. I baš zato bi trebalo bolje regulirati tržište i povećati socijalna stanovanja.
Siromašne građane najviše zapadaju rastući životni troškovi i neadekvatan pristup socijalnim naknadama. Mnogi nisu svjesni svojih prava te mogućnosti za njihovo ostvarenje. Najvažnije mjere zato uključuju poboljšanje informiranosti o dostupnoj pomoći i prilagodbu postojećih programa potrebama građana, a unutar mjera trebalo bi se pozabaviti i glavnim uzrokom - to su niske plaće i nezaposlenost.
Na to se nadovezuju i beskućnici. Oni se često osjećaju nevidljivima u društvu, a odgovorni često ignoriraju njihove probleme. Nedaće koje ih prate su nedostatak skloništa, loši uvjeti u postojećima i strategije za resocijalizaciju koje su neprimjenjive u njihovim pozicijama. Značajnog pomaka nema godinama.
Diskriminacija na osnovi ugovora na određeno vrijeme problem je koji najprije pogađa mlade. Radnici koji nemaju ugovor na neodređeno, često ostaju bez osnovnih beneficija poput božićnica i regresa. Da bi se to riješilo, potrebne su reforme radnog zakonodavstva i bolje zaštite radnika. Pritom fokus treba staviti na veću generacijsku ravnopravnost u radnim uvjetima.
Pravobraniteljica je upozorila da je potrebno izmijeniti zakon koji dovodi u pitanje mogu li se liječnici osuđeni za kaznena djela vratiti u bolnice. Povjerenje u zdravstveni sustav u velikom je padu i zahtijeva rigorozne mjere protiv neetičnog ponašanja među zdravstvenim djelatnicima. Pritom bi prioritet trebao biti osiguranje sigurnog i pravednog sustava zdravstvene skrbi.
U istu skupinu dolaze i branitelji ljudskih prava često rade u anonimnosti. Pritom su suočeni s prijetnjama i otporom, a njihova uloga u zaštiti temeljnih prava i sloboda ključna je za demokraciju. Zato je potrebno da dobiju veće društveno priznanje te veću podršku dok nastavljaju s radom. Međunarodni dan ljudskih prava (bio je ovaj tjedan, 10.12.) prilika je za osvještavanje o njihovom značaju.
Prijavitelji nepravilnosti suočavaju se s ozbiljnim osobnim i profesionalnim posljedicama. Javno razotkrivanje njihovog identiteta često postaje ključan alat u borbi protiv korupcije. Stoga je potrebno bolje pravno osigurati te pojedince. Tu je bitna uloga koju igraju mediji. Njihova podrška prijaviteljima jako je bitna kako bi društvo postalo transparentnije i kako većina nas ne bi spuštala glavu i govorila kako nešto nije naš problem iz straha od posljedica.