U odabiru sorti značajnu ulogu su imali slovenski prijatelji vlasnika Nikola Damjanića, vinari s Goriških brda, posebno Silvano Peršolja iz Kleti Dobrova. Odlučili su se pretežito za crne i bijele svjetske sorte. Tako da je zasađeno 5000 trsova merlota, 3000 CS-ai babića po 750 loza cabernet franca i carmenere. Također i 1000 loza plavca malog kojega su nakon nekoliko godina navrnuli u vranac. Od bijelih sorti tu je oko 5000 panja chardonnaya, 3500 pošipa, 3000 maraštine i oko 3000 u nas rijetko zastupljene sorte viognier.
Primjetno je da se nisu odlučili za sortu ovoga dijela Dalmacije debit jer su svoju vinsku filozofiju proizvodnje crnih i bijelih cuvee-a usmjerili prema francuskim iskustvima bordoške kod crnih i bijela koja je odraz Mediterana (pošip, maraština) sa utjecajnom rhonskom komponentom sorte viognier.
Vinarija u selu Vrbnik smještena je u staroj osnovnoj školi gdje se nalaze i sedam soba za smještaj turista iznad. Dakle, Burnum je od početka svoju proizvođačku filozofiju usmjerio u pravcu cuvee-a i pjenušca a ne monosortnih vina. Uz Anđelku Amanović Milinović o vinima konzultantski brine poznati enolog Miodrag Hruškar.
Prosječna godišnja proizvodnja prelazi 25 000 litara otprilike podjednako crnih i bijelih vina i oko 5000 boca pjenušca. Vina plasiraju najviše u ugostiteljskim objektima Šibensko - kninske županije, u vinariji i Sloveniji.
Foto: Nina Damjanić
