Način na koji jedemo, ali i količina hrane koju bacamo, izravno utječe na klimatske promjene. Svaka namirnica ima svoj ugljični otisak koji nastaje još tijekom uzgoja, prerade, transporta i skladištenja. Kad se ta hrana na kraju ne iskoristi i završi u otpadu, nastaju dodatne emisije zbog razgradnje organskog otpada. Drugim riječima, bacanje hrane povećava ukupni ugljični otisak prehrambenog sustava.
Upravo zato inicijativa Biraj zeleno, koju provodi Nestlé, educira i potiče potrošače na održivije prehrambene navike te smanjenje otpada od hrane u kućanstvima. U sklopu inicijative, Nestlé surađuje sa stručnjacima Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PBF), koji analiziraju ugljični otisak različitih namirnica i razvijaju smjernice koje potrošačima pomažu smanjiti utjecaj na okoliš.
Profesorica dr. sc. Anet Režek Jambrak s PBF-a ističe kako „naša prehrana može biti snažan alat za smanjenje emisija. Ne moramo raditi drastične promjene, dovoljno je da svatko od nas tjedno zamijeni samo nekoliko obroka namirnicama nižeg CO₂ otiska i učinak na razini društva postaje ogroman.“
Primjerice, govedina ima najveći ugljikov otisak, čak 27 kg CO₂e po kilogramu, dok piletina stvara oko 6,9, a riba 5,1 kg CO₂e/kg. S druge strane, biljne namirnice imaju daleko manji utjecaj: leća tako stvara tek 0,9 kg CO₂e/kg hrane.
Kada je riječ o voću, lokalnost igra ključnu ulogu. Mandarine iz doline Neretve imaju 30–50 % manji ugljični otisak od uvoznih naranči koje putuju iz Španjolske, Italije ili Grčke. Slično je i između jabuka lokalne i inozemne proizvodnje, dok tropsko voće, poput banana iz Ekvadora i Kolumbije, ima još veći otisak jer prelazi tisuće kilometara, pa tako doseže i do 1,1 kg CO₂e/kg.
Sezonalnost je još jedan ključni čimbenik. Povrće poput rajčica, tikvica, paprika i blitve ima najniži otisak kada prirodno sazrijeva (ljeti i u ranu jesen) bez potrebe za dodatnom energijom u plastenicima ili dugotrajnim skladištenjem. Zato stručnjaci ističu sezonski odabir kao jednostavan, ali vrlo učinkovit način smanjivanja emisija. Kako kaže prof. Režek Jambrak; „kad jedemo sezonski, jedemo i klimatski odgovorno“.
Osim zamjene namirnica s visokim CO₂ otiskom održivijim opcijama, stručnjaci naglašavaju i važnost pravilnog planiranja obroka i odabira odgovarajućih porcija.
"Smanjenje veličine porcija je osobito važno jer provedena istraživanja pokazuju da su u Hrvatskoj porcije mesa (namirnice s jednim od najvećih okolišnih otisaka) često znatno veće nego u mnogim drugim zemljama. Takav pristup utječe i na zdravlje pojedinca jer doprinosi prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti“, naglasila je profesorica dr. sc. Ivana Rumbak s PBF-a.
Foto: PR
