Je li državna matura pravedan način procjene znanja srednjoškolaca?

Question

Zanima me što mislite o tome je li državna matura pravedan način procjene znanja srednjoškolaca ili bi se znanje trebalo provjeravati na neke druge načine?

Answer 1

Znanje je vrlo teško uhvatljiv pojam, tim više što se ono što se naziva znanje često u školstvu nehotice zamjenjuje s memorijom i sjećanjem ili onim što bismo nazvali "učenjem napamet". 

Benjamin S. Bloom definirao je i razgranao znanje na nekoliko kognitivnih domena, što znači da je znanje podijelio i hijerarhijski postavio ovisno o njegovim kvalitetama. Boldan tekst označava službene nazive svakih od tih razina znanja. 

Mogućnost prepoznavanja i reprodukcije znanja ili informacije prva je razina i najjednostavnija forma znanja. 
Nakon nje slijedi razumijevanje koje obuhvaća dosjećanje prije naučenih koncepata te njihovo međusobno povezivanje.
Nakon toga dolazi primjena, koja znanju daje pragmatičnu funkciju rješavanja problema unutar nekog konteksta.
Razina analize omogućava raščanjivanje i razumijevanje materijala.
Sljedeća razina, razina sinteze definira se kao mogućnost pojedinca da one vještine i znanja koja ima povezuje jedno s drugim te kreira novu cjelinu, novo znanje. U svojoj naravi sinteza obuhvaća stvaranje originalnog i novog znanja. 
Posljednja razina, razina evaluacije, obuhvaća svijest o primjerenosti određenih koncepata na određeni problem ili izazov pred kojim se pojedinac nalazi. 

Bloomova se taksonomija znanja (što je naziv za ovo što sam sada napisao) široko koristi u formiranju nastavnog procesa. 

Zašto zapravo sve ovo govorim?

U svojoj naravi, obrazovanje bi trebalo biti nešto što će učeniku dati alate kako bi u daljnjem tijeku ne samo školovanja, već i života mogao što sveobuhvatnije i dublje istraživati svoje privatne, akademske ili poslovne interese. 

Ukoliko uzmemo standardizirani ispit poput državne mature i postavimo ga pred svakog učenika, njegujemo li njegove privatne afinitete? Ili ga postavljamo pred filter koji će njegovo znanje ocijeniti ovisno o tome kakva je političko-društvena klima u određenom trenutku vremena? Bilo bi licemjerno i lažno reći da obrazovanje i politika nisu intimno povezani jedno s drugim. Uvijek su bili. 

Gdje se znanje koči na onoj hijerarhiji sa samog početka odgovora? Teško je reći, baš zbog često dalekog i ezoteričnog shvaćanja znanja kao nečega što dođe samo od sebe. Istina je da svaki profesor ima veći utjecaj na to hoće li nešto učenik naučiti i kako će to naučiti nego što to ima sam učenik. Da, volja je bitna. Ali, volja treba biti dvostruka.

Što možemo učiniti, nastavno na ovo? 
Zaista, ne možemo puno. Dokle god je obrazovni sustav konstruiran da traži mehanizirani, birokratski pristup, on će kočiti pravo obrazovanje koje će učenika promatrati kao sukreatora, a ne praznu posudicu u koju se znanje sipa poput vode. Treba problem rješavati u korjenu jer korjen je ono što je uistinu trulo. Za pravu reformu potrebno je stvari sagledati iz posve drugog kuta. 

 

Korišteni izvor:

https://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/mnm3-Bloomova_taksonomija-ishodi.pdf

 

Answer 2

Državna matura je dobra kao ideja jer podrazumijeva da svi učenici u isto vrijeme polažu potpuno iste ispite u istim uvjetima. Na taj se način želi osigurati pravednost i jednake šanse. Ipak, činjenica je da se velik dio učenika iz strukovnih škola odlučuje na studiranje, a državna matura je pisana prema programu koji se provodi u gimnazijama pa je upitno koliko je to pravedno. Nekome tko je završio veterinarsku školu bit će gotovo nemoguće upisati Veterinarski fakultet jer u srednjoj školi vjerojatno nije stekao razinu znanja iz prirodoslovnih predmeta kakva se stječe u gimnaziji i koja se traži na državnoj maturi. S druge strane, taj učenik je stekao brojna praktična znanja, koja jedan gimnazijalac nema, a koja bi mu uvelike pomogla tijekom studija. Ovo vrijedi i za brojna druga zanimanja. Isto tako, velik broj fakulteta zadržao je svoje prijemne ispite što pokazuje kako nemaju svi fakulteti povjerenja u državnu maturu kao dobar način procjene znanja. Također, svake godine čitamo o propustima vezanim uz državnu maturu. Često uz sve moguće mjere opreza negdje procure pitanja, negdje se zabunom zamijene ispiti, ima prepisivanja i slično. Iako je na državnoj maturi teže varati nego na ostalim školskim ispitima, varanja ipak ima svake godine pa i ta pravednost nekako pada u vodu. Mislim da bi najbolji način procjene znanja bio prijemni ispit na fakultetu. Tako bi svaki učenik polagao ispit iz gradiva koje ga zanima i koje će mu trebati tijekom studija. Kako bi se to kvalitetno provelo, svaki fakultet bi trebao uz uvjete upisa objaviti i kako će izgledati prijemni ispit za koji smjer, koje će gradivo uključivati i koja je literatura. Naravno, problem kod ove ideje je financijske prirode. Budući da maturanti mogu prijaviti do 10 različitih smjerova, a svi prijemni ispiti se trenutno plaćaju, za većinu bi ovo bilo preveliko financijsko opterećenje. 

Answer 3

S obzirom da je državna matura temeljena na gimnazijskom gradivu, svi srednjoškolci nisu u istoj poziciji. Također, na državnoj se maturi često pojave pitanja oko kojih se vode javne polemike, a pitanja često nemaju odviše veze s pravim gradivom obrađivanim u srednjoj školi. Još je jedna negativna strana mature ta da nervoza i stres značajno utječu na izvedbu učenika, koji posljedično postižu manje rezultate. S obzirom da se ispiti državne mature pišu i po nekoliko sati, učenicima opadaju pažnja i koncentracija, zbog čega je, također, moguće postizanje slabijih rezultata. Javnost, profesori i roditelji često državnu maturu predstavljaju kao najvažniji ispit u životu što utječe na negativan stav učenika prema istoj jer se s tako velikom odgovornošću teško nositi u tinejdžerskoj dobi. 

Ipak, državna matura zadovoljava kriterije jednakosti i pravednosti jer svi učenici pišu isto gradivo, odnosno isti ispit u istim uvjetima. Dakle, svi su učenici istovremeno u jednakoj poziciji. 

Vjerujem da bi bolja situacija bila da se uvedu besplatni svojevrsni razredbeni ispiti umjesto državne mature. Na taj bi se način prije upisa na fakultet vrednovalo znanje koje je pojedini učenik usvojio tijekom srednje škole, a koje mu je potrebno za upis na željeni fakultet. Umjesto hrvatskog jezika, učenik tehničar za računalstvo polagao bi neke tehničke predmete pri testiranju na fakultetu - budući da nitko od nas ne funkcionira i ne uči na isti način, zašto bi nas se državnom maturom sve pokušavalo svrstati u isti koš.