Europska središnja banka (ESB) provela je zanimljivo istraživanje ekološkog utjecaja euronovčanica kao sredstva plaćanja. Prema rezultatima istraživanja, prosječni ekološki otisak plaćanja novčanicama u 2019. iznosio je 101 mikrobod (µPt) po stanovniku europodručja, što je ekvivalentno ekološkom otisku vožnje automobila od 8 km, odnosno 0,01 % ukupnog utjecaja na okoliš godišnjih aktivnosti potrošnje građana EU-a.
Istraživanje obuhvaća sve faze životnog ciklusa euronovčanica, uključujući nabavu sirovina, proizvodnju, distribuciju, upotrebu i uništenje koje provode nacionalne središnje banke europodručja. Metodologija se temelji na Europskoj komisiji za mjerenje ekološkog otiska proizvoda, s nastavkom rada započetog procjenom životnog ciklusa prvih euronovčanica 2004.
Prema istraživanjima, glavni faktori koji pridonose ekološkom otisku euronovčanica uključuju potrošnju energije povezanu s radom bankomata i prijevoz, s obradom u nacionalnim središnjim bankama, proizvodnjom papira i autentičnosti novčanica u trgovinama. Unatoč dugom vijeku trajanja novčanica i njihovoj upotrebi u više transakcija, utjecaj proizvodnje novčanica manji je od utjecaja prijevoza i distribucije.
ESB, od 2004. godine marljivo radi na smanjenju ekološkog otiska euronovčanica, uključujući korištenje isključivo održivog pamuka i zabranu odlaganja otpadnih novčanica na odlagalištima.
Treba spomenuti i da su poboljšanja u energetskoj učinkovitosti bankomata rezultirala smanjenjem njihova ekološkog otiska za 35 % od 2004. do 2019.
ESB planira daljnje istraživanje kako bi euronovčanice bile još ekološki prihvatljivije, uključujući alternative postupanja s otpadnim novčanicama, poput recikliranja i ponovne uporabe, te poboljšanja u materijalima i dijelovima koji se koriste pri njihovom tiskanju.
Više informacija možete pronaći u ESB‑ovoj godišnjoj izjavi o zaštiti okoliša.
