Veganska prehrana u stvari ima značajan utjecaj na cjelokupnu biosferu. Naime, količina žitarica i krmnog bilja uzgajanog kako bi se prehranila životinja koju će na kraju konzumirati mesojed ima značajan utjecaj na okoliš. Vrlo je mali postotak ekološki proizvedenog mesa u odnosu na konvencionalno uzgajano meso. U konvencionalnom uzgoju životinja, odnosno hrane za njih (kukuruz, krmno bilje, žitarice..) koriste se velike količine mineralnog gnojiva i sredstava za zaštitu bilja koja utječu na smanjenje plodnosti tala, njihovo zakiseljavanje, onečišćenje podzemnih voda mineralnim dušikom (koji je izrazito mobilan, a baca se šakom i kapom), negativan utjecaj na floru i faunu tla, a to posljedično utječe i na okolne životinje koje se hrane gujavicama, miševima u polju, zaostalim sjemenkama. (upravo je ovosezonsko trovanje glodavaca po poljima uzrokovalo desetkovanje sova, škanjaca...). Krčenje šuma radi pretvaranja površine u poljoprivredna tla čini apsolutnu katastrofu za cijeli ekosustav. I to je negativan učinak samo u proizvodnji hrane za životinje, a gdje je daljnja proizvodnja, neadekvatno zbrinjavanje krutog i tekućeg stajskog gnoja, kružna ekonomija, transport, pakiranja i na kraju, poradi kratkog roka trajanja i samo bacanje hrane. S druge strane, veganstvo ukoliko se provodi kao stil života, a ne prolazan hir, radi ravnotežu ovom megalomanskom proizvodnom ciklusu mesa.
