Radi se o arheološkom artefaktu bosanskohercegovačkog grada Bihaća. Sarkofag, odnosno kameni lijes datira iz druge polovice 19. stoljeća. Sarkofag je značajan zbog svoje historijske i kulturne vrijednosti, te zbog rijetkosti takvih nalaza u regiji.
Prema visitbihac.ba poznat je i kao Grobnica hrvatskih velikaša tj. Grobnica bihaćkog plemstva. Podignut je nakon okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske na lokaciji na kojoj je izgrađena tada nova crkva Sv. Ante Padovanskog u Bihaću. U sarkofag su pohranjeni ostaci devet bihaćkih uglednika, koji su braneći grad poginuli u bitkama protiv osmanske vojske u prvoj polovici 16.stoljeća. Među velikašima je bio i ugledni krojač.
Sahranjeni su u predvorju crkve. Mjesto je značajno zato što su upravo tu crkvu Osmanlije nakon ulaska u Bihać 1592. godine pretvorili u džamiju Fethiju. Tada su posmrtni ostaci premješteni u parcelu pokraj džamije, a poslije nešto manje od tri stoljeća su premješteni u sarkofag.
Zašto je sarkofag poseban?
Arhitektonske karakteristike: Sarkofag je izrađen od kamena, s ukrasima i reljefima karakterističnim za to doba. Na njemu se često nalaze kršćanski simboli, što ukazuje na vjerske običaje i umjetničke stilove tog kršćanskog perioda.
Lokalitet: Pronađen je u Bihaću, što je pokazatelj prisutnosti kršćanske zajednice u tom području. Ovo otkriće doprinosi razumijevanju širenja kršćanstva i kulturnih utjecaja u Bosni i Hercegovini.
Arheološka i povijesna vrijednost: Bihaćki sarkofag je važan artefakt koji pomaže arheolozima i historičarima u proučavanju kršćanskog života, pogrebnih običaja i umjetnosti. Također, daje uvid u regionalnu povijest i kulturni razvoj.
Zaštita i izložba: Može biti izložen kao dio zbirke koja prikazuje antičku historiju Bihaća i šire regije.
