Nikotin je alkaloid prisutan u duhanu koji ima dosta veliki utjecaj na čovjeka. U organizam se može unijeti pušenjem, žvakanjem duhana, korištenjem e-cigareta ili nikotinskih flastera. Tako nikotin brzo ulazi u krvotok i dopire do mozga gdje izaziva različite fiziološke i psihološke reakcije.
Utjecaj na mozak i živčani sustav
-
Stimulacija receptora: Nikotin se veže za nikotinske acetilkolinske receptore u mozgu, što uzrokuje oslobađanje neurotransmitera poput dopamina, serotonina i noradrenalina. Dopamin igra ključnu ulogu u osjećaju zadovoljstva i nagrade što pridonosi stvaranju ovisnosti o nikotinu.
-
Povećana budnost: Nikotin može povećati aktivnost u određenim dijelovima mozga, što dovodi do veće koncentracije i osjećaja budnosti. Zbog toga mnogi pušači osjećaju da im nikotin pomaže da se bolje usredotoče.
-
Smanjenje stresa: Unatoč tome što je stimulans, nikotin može djelovati opuštajuće kod nekih ljudi. Ovo opuštanje često je povezano s ublažavanjem simptoma apstinencije od nikotina, što stvara osjećaj smirenosti.
Utjecaj na kardiovaskularni sustav
-
Povećanje krvnog tlaka i pulsa: Nikotin uzrokuje sužavanje krvnih žila, što rezultira povećanjem krvnog tlaka i ubrzanjem srčanog ritma. Dugoročno ovo može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
-
Oštećenje krvnih žila: Stalna izloženost nikotinu može dovesti do oštećenja krvnih žila i povećati rizik od ateroskleroze, što je stanje u kojem dolazi do nakupljanja plaka u arterijama.
Ovisnost o nikotinu
Nikotin je vrlo zarazna supstanca. Ovisnost o nikotinu može se razviti brzo zbog čega ljudi osjećaju potrebu za stalnim unosom nikotina kako bi izbjegli neugodne simptome apstinencije poput nervoze, razdražljivosti i problema s koncentracijom.
