Da su se stanovnici Primorja uvijek voljeli maskirati svjedoči dokument Gradskog vijeća iz 1449. kojim se zabranilo maskiranje kako bi se spriječilo kritiziranje vlasti. Zabrana je donesena, ali čini se kako nije prihvaćena. Karneval je pobijedio sve zapreke i postao simbol slobode i duhovitog komentiranje aktualnih događaja.
Službeni početak modernog Riječkog karnevala bio je 1982. godina, kada su tri grupe - Lako ćemo, Pehinarski feštari i Halubajski zvončari - prošle Korzom u organizaciji Turističkog saveza, pokrenuvši eksploziju koja je pretvorila Rijeku u karnevalsku prijestolnicu. Od tri grupe hrabrih maškara, godinama je manifestacija rasla, a do dana su u različitim programima i karnevalskoj povorci sudjelovali deseci tisuća sudionika, stvarajući „peto godišnje doba“ gdje su vrijednosti pomaknute, a karneval postaje način života Primorja.
Riječki karneval i njegova posebnost Rijeku je svrstao u Europsku udrugu karnevalskih gradova (FECC) 1995., uz to Riječki karneval je jedan od top 500 Europskih evenata, proglašen jednim od najegzotičnijih događaja na svijetu prema Sunday Timesu, i nagrađen „Zlatnim turističkim srcem“ 2009. kao najbolja manifestacija.
Dođete li ovih dana u Rijeku znajte ovo - ovim prekrasnim lučkim gradom vladaju meštar Sandi i Kraljica Karnevala Pia Vujović (izabrana 23. siječnja 2026. u Dvorani mladosti). Meštru i njegovoj sviti uručeni su tradicionalno ključevi grada 17. siječnja na Antonju i od tada, pa sve do 18.2. 2026. on je odgovoran da se u Rijeci veseli, dobro zabavi i iskoristi sve što nudi Peto godišnje doba.
Foto: Nikola Zoko
