Naručiti majicu s Temua za 4 eura bez carine, do sada je bila svakodnevica europskih potrošača. Samo u 2024. u Europsku uniju ušlo je 4,6 milijardi malih pošiljaka iz trećih zemalja, od čega većina bez ikakve carinske pristojbe zahvaljujući tzv. de minimis pragu od 150 eura. Od 1. srpnja 2026. to se mijenja.
Vijeće EU-a usvojilo je u veljači 2026. uredbu kojom se ukida oslobođenje od carine za pošiljke do 150 eura i uvodi privremena fiksna carina od 3 eura po stavci robe. Riječ je o najvećoj promjeni europskih carinskih pravila za eCommerce u posljednjih dvadesetak godina.
Što se konkretno mijenja?
Do sada su robe uvezene u EU s deklariranom vrijednošću nižom od 150 eura bile oslobođene od carine. PDV se već plaćao od srpnja 2021. putem IOSS sustava (Import One-Stop Shop), ali sama carina nije se naplaćivala. Taj prag, uveden još 2009. godine, bio je namijenjen smanjenju administrativnog tereta za carinska tijela kod malih osobnih pošiljaka. U međuvremenu, eCommerce je eksplodirao i taj prag je postao rupa u sustavu.
Od 1. srpnja 2026. de minimis oslobođenje prestaje postojati. Svaka komercijalna pošiljka iz treće zemlje, neovisno o vrijednosti, podliježe carini. Kao prijelazno rješenje do uspostave punog carinskog sustava (očekivanog oko 2028.), uvodi se fiksna carina od 3 eura.
Kako funkcionira carina od 3 eura?
Carina od 3 eura ne naplaćuje se po pošiljci, već po stavci robe prema njezinom tarifnom podbroju. To je ključna razlika koju je važno razumjeti.
Primjer koji navodi Vijeće EU-a: Pošiljka sadrži jednu bluzu od svile i dvije bluze od vune. Budući da spadaju pod različite tarifne podbrojeve, paket sadrži dva različita artikla pa se plaća carina u iznosu od 6 eura. Naručite li više komada iste vrste robe u jednom paketu, carina iznosi 3 eura.
Mjera se primjenjuje na robu koju prodaju prodavatelji izvan EU-a registrirani u sustavu IOSS, što pokriva oko 93% ukupnog eCommerce uvoza u EU. Carina od 3 eura je odvojena od PDV-a, koji se i dalje obračunava putem IOSS-a.
Zašto se ovo događa upravo sada?
Europska komisija je reformu carinskog sustava predložila još 2023. godine, a potpuno ukidanje de minimis praga bilo je izvorno planirano za 2028. godinu, zajedno s pokretanjem novog EU Carinskog podatkovnog središta (Customs Data Hub). Međutim, pritisak država članica, osobito Francuske i Nizozemske, koje su najavile vlastite nacionalne pristojbe, ubrzao je proces.
Dodatni poticaj došao je iz SAD-a, koji je u kolovozu 2025. ukinuo vlastiti de minimis prag od 800 dolara. Kad najveće uvozno gospodarstvo svijeta ukine oslobođenje, pritisak na EU da učini isto postaje neizdrživ. Vijeće EU-a postiglo je politički dogovor u studenom 2025., a uredbu o fiksnoj carini od 3 eura formalno je usvojilo 11. veljače 2026. Paralelno s time, Vijeće i Europski parlament 26. ožujka 2026. postigli su dogovor o široj carinskoj reformi koja uključuje i uspostavu novog Carinskog podatkovnog središta. Ovo više nije prijedlog, već usvojeni zakon.
Privremena mjera do 2028.
Carina od 3 eura je izričito prijelazno rješenje. Primjenjivat će se od 1. srpnja 2026. do uspostave EU Carinskog podatkovnog središta, očekivanog sredinom 2028. godine. Nakon toga, fiksnu carinu zamijenit će redovne carinske stope. Svaki proizvod će se carinski razvrstavati i oporezivati prema svojoj stvarnoj tarifnoj stopi, baš kao što se to danas radi za robu iznad 150 eura. To znači da će za neke proizvode stvarna carina od 2028. biti viša od 3 eura, a za neke niža.
