SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIČKE
Svetište Majke Božje Bistričke najposjećenije je vjersko središte u Hrvatskoj, a nalazi se u Mariji Bistrici, u Krapinsko-zagorskoj županiji. Mjesto je blagoslova pape Ivana Pavla II., a poznato je i po izradi tradicionalnih drvenih igračaka, licitara i u novije vrijeme po adventu.
SVETIŠTE MAJKE BOŽJE TRSATSKE
Majka Božja Trsatska najpopularnije je duhovno središte Kvarnerskog zaljeva, a ujedno i najstarije hrvatsko marijansko svetište. 1453. Martin Frankopan poziva franjevce da služe hodočasnicima gdje su 5 i pol stoljeća živjeli u trsatskom samostanu i svojim radom bogatili kulturno i vjersko tlo Hrvatske. Atraktivnosti vezane uz samo svetište jesu Franjevački samostan, Trsatska gradina i stube Petra Kružića.
SVETIŠTE GOSPE OD UTOČIŠTA
Gospa od Utočišta u Aljmašu ima zanimljivu povijest nastanka. Isusovci su 1704. Gospin kip prenijeli u u baranjsko selo Lug čemu su se mještani jako obradovali pa su je nazvali Gospom od Utočišta. Tijekom Domovinskog rata neki su vjernici kip Gospe odnijeli u Osijek kako bi ga očuvali i zaštitili.
SVETIŠTE GOSPE SINJSKE
Svetište Gospe Sinjske smatra se najvećim u Dalmaciji, a poznata slika Gospe Sinjske, odnosno Djevice Marije od Milosti nastala je iz kista mletačkog slikara koji je naslikao samo glavu i poprsje Marije. Na Veliku se Gospu svake godine u Sinju slavi Gospino ukazanja ne zidinama grada Sinja, uoči napada Turaka 1715., zbog čega su preplašeni Turci pobjegli iz Cetinske krajine i nikad se više nisu vratili.
SVETIŠTE PREDRAGOCJENE KRVI ISUSOVE
U Ludbregu se svetište Predragocjene Krvi Isusove gradilo na inicijativu Hrvatskog sabora u razdoblju od 1193. do 1996. Ovo je svetište, osim toga, utemeljeno pismenim ukazom Svetog Oca, Leona X. Ludbreg se naziva centrom svijeta zato što su Rimljani, kad su gradili naselje, tvrdili da položajem ima odličnu trgovačku i prometnu povezanost s velikim svjetskim metropolama.
SVETIŠTE MAJKE BOŽJE OD KRASNA
U Krasnom se, prema narodnoj predaji, na cvijetu na panju u šumi pastirima ukazala slika Majke Božje. Cvijet su ubrali i odnijeli u kapelicu, no ubrzo je nestao i ponovno završio na panju. Narod je na mjestu pronalaska cvijeta podigao oltar i crkvu posvećenu Majci Božjoj. Tako je svetište izgrađeno na nepogodnom i neprilagođenom mjestu. Gospa od Krasna predstavljena je u liku Majke Božje s djetetom u naručju, a oba kipa nose krunu na glavi.
