Question

Čemu služi Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i ima li on veze s čuvenim GDPR-om?

Answer 1

Budući da je hrvatski naziv Uredbe koju poznajemo pod kraticom GDPR – Opća uredba o zaštiti podataka, ima smisla da Zakon kojem je u nazivu “provedba Opće uredbe o zaštiti podataka” bude povezan s njom

Naime, Uredba se izravno primjenjuje u svim državama članicama EU, ali ujedno državama daje obvezu osiguranja zakonodavnog okvira koji će omogućiti njenu provedbu – definira stavke koje su države obvezne urediti, kao i dijelove koje opcionalno mogu proširiti. Ovo su najvažniji dijelovi koje donosi hrvatski Zakon o provedbi:

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) određena je kao neovisno nadzorno tijelo za zaštitu podataka, nadležno za kontrolu provedbe Uredbe u našoj državi. Definirane su njene ovlasti van onih koje utvrđuje Uredba, kao i ustrojstvo te način rada – procesi povezani uz nadzor voditelja obrade ili izvršitelja obrade te izricanje upravnih novčanih kazni.

Zakon o provedbi propisuje da se upravne novčane kazne ne mogu izreći tijelima javne vlasti. Objašnjenje takve odluke je da bi naplata upravne novčane kazne od tijela javne vlasti samo predstavljala prelijevanje proračunskih sredstava iz jedne proračunske stavke u drugu.

Članak 48. Zakona propisuje uvjete za objavu pravomoćnog rješenja Agencije bez anonimiziranja podataka o počinitelju – što znači da Zakon generalno zabranjuje objavu podataka o kršiteljima Uredbe, osim u situacijama kada se ispune ti uvjeti

Glava naslovljena “Obrada podataka u posebnim slučajevima” uređuje: privolu djeteta u odnosu na usluge informacijskog društva - obrada osobnih podataka djeteta zakonita je ako dijete ima najmanje 16 godina; genetske podatke; biometrijske podatke te videonadzor.

Zakon o provedbi se posebno fokusira na video nadzor – prije svega utvrđuje kako se on u smislu Zakona odnosi na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane; definira dopuštene svrhe video nadzora: svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine; a posebno uređuje video nadzor radnih prostorija, video nadzor stambenih odnosno poslovno-stambenih zgrada te video nadzor javnih površina.

---

Duje Kozomara
Konzultant za zaštitu osobnih podataka | Osnivač tvrtke Consent
www.consent.hr

Comments

Bravo. I treba nas zaštititi od nepotrebnih video nadzora.‌

Answer 2

Zbog tehnološkog razvoja i novih načina obrade podataka javila se potreba za novim zakonom koji bi korisnicima dao više nadzora nad korištenjem njihovih podataka. Nastala je Opća uredba o zaštiti podataka (eng. GDPR - General Data Protection Regulation). Znači, Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka ustvari i jest ono što mislimo pod GDPR. Opća uredba o zaštiti podataka stupila je na snagu 25. svibnja 2018. godine (nakon prijelaznog razdoblja od dvije godine). Njezino uvođenje znači da će tvrtke biti primorane građane pitati za dopuštenje prikupljanja i korištenja njihovih podataka te za koje sve podatke to dopuštenje vrijedi. 

Answer 3

Zakonom o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka osigurava se provedba Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka; Tekst značajan za EGP; SL L 119, 4.5.2016.).

Ovaj se Zakon NE ODNOSI na obradu osobnih podataka koju obavljaju nadležna tijela u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnog sigurnosti i njihova sprečavanja, kao ni na područje nacionalne sigurnosti i obrane.

Answer 4

Ukratko, Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) propisuje zaštitu privatnih osobnih podataka te da pojedinci mogu kontaktirati službenika za zaštitu podataka u pogledu svih pitanja povezanih s obradom osobnih podataka i ostvarivanja svojih prava zajamčenih ovom uredbom.

Dakle, pojedinci (fizičke osobe) koji žele ostvariti jedno od svojih prava ili imaju kakvo pitanje ili pritužbu, najprije bi se trebali obratiti službeniku za zaštitu osobnih podataka, a onda ići dalje pravno po hijerarhiji.

Neovisnost službenika za zaštitu podataka trebala bi značiti da zahtjev, pitanje ili pritužbu rješava on sam ili odgovoran zaposlenik pod njegovim nadzorom, na primjeren način, bez predrasuda u korist organizacije ili protiv ispitanika.