Smješten uz rijeku Neretvu, dvadesetak kilometara uzvodno od njezina ušća, Metković toj rijeci duguje i prvi spomen svojega imena u povijesnim spisima. Naime, 17. siječnja 1422. godine dubrovački su carinici na rijeci Neretvi pod Metkovićem presreli lađu i zaplijenili tovar. Vlasnik lađe potužio se dubrovačkome knezu na carinike, što je ostalo zapisano u dubrovačkome arhivu.
Tragovi života na području Metkovića postoje još od pretpovijesnoga doba, a u antici je u blizini rimska Narona, drugi po veličini grad na istočnoj obali Jadrana. Metković u srednjemu vijeku, očito, nije imao većega značenja. Iz vremena osmanlijske okupacije spominje se kao veliko i bogato selo koje su više puta napali i opljačkali uskoci. Požarevačkim mirom 1718. godine utvrđena je granica između Osmanlija i Mlečana, kojima je pripao Metković. Za vrijeme francuske okupacije Metković povezan je s tzv. Napoleonovom cestom te postaje općinsko središte.
Pravi razvoj Metkovića slijedi za vrijeme druge austrijske uprave sredinom XIX. stoljeća. Mjesto dobiva lučki ured i poštu, cestom se povezuje s Mostarom, a na desnoj obali Neretve gradi se luka. Godine 1885. željeznicom je povezan s Mostarom, a 1895. godine sagrađen je most preko Neretve. Metković tako postaje jako trgovačko i prometno središte (stalna brodska veza s Trstom), pa počinje i razvoj građanskoga života. Osniva se Neretvanska narodna knjižnica, Građanska glazba, gradi se Hotel Austria, pokreće se kazališni život...
Godine 1919. osniva se NK Narona (Neretva), a potom i Teniski klub Metković. Između dvaju ratova metkovska luka po prometu postaje druga na našoj obali Jadrana. Nakon Drugoga svjetskoga rata obnavlja se trgovina i gospodarstvo, a mnoga poduzeća u grad privlače radnike, pa raste broj stanovnika. U Domovinskome ratu grad je pretrpio više zračnih i artiljerijskih napada.
Grad Metković je u svojim naseljima Metković, Vid, Prud, Dubravica i Glušci 2011. godine imao 16.788 stanovnika. I dalje je upravno, sudsko, obrazovno, kulturno i sportsko središte doline Neretve.
Grad je to Arheološkoga muzeja Narona i Prirodoslovnoga muzeja Metković koji tek treba iskoristiti svoje turističke potencijale.
*Ovaj odgovor u povodu izlaska nove prigodne marke napisao je Ivica Puljan, predsjednik Građanske udruge „Metković 600“.
