Zašto na Božić kitimo božićno drvce ili bor? Otkuda taj običaj?

Question

Zašto svi mi katolici na Božić, rođenje Isusovo, okitimo božićno drvce odnosno bor? Otkuda nam dolazi taj običaj jer se ne spominje u Bibliji.

Answer 1

Mnogi božićni običaji potječu i svoj duboki korijen imaju u Bibliji te prema tome nose i svoja posebna značenja. Isto tako, ni jedan običaj nije bez uzroka i svaki od njih ukazuje i upućuje na nešto. 

Prema istraživanjima pape Benedikta i onome što donosi bitno.net božićno drvce kitimo jer: 

Kako bismo obnovili stablo iz rajskoga vrta, koje je obnovljeno u drvu Kalvarije. „Neka klikće šumsko drveće.“ (Ps 96,12)

Prema ovom navodu iz Psalma 96 vidimo da se božićno drvce kiti kako bismo ponovno evangelizirali. Ono se kiti u značenju da predstavlja drvo križa na kojem je Isus umro, ali je ono na Božić oživljeno/novo/spasonosno i dolazi nam kao prikaz Betlehema koji je svijetlio posebnim sjajem u onoj noći kada je rođen Isus. 

Answer 2

Teorija o tome zašto kitimo bor još je uvijek nerazjašnjena, ali postoji nekoliko objašnjenja. 

Prvo objašnjenje predstavlja bor kao poveznicu između Boga i čovjeka. Kiteći bor, Bogu odajemo počast. To je zapravo poganska tradicija ukrašavanja i štovanja zimzelenoga drveća u vrijeme zimskoga solsticija. Osim toga, to drvo predstavlja prolaznost čovjekovoga života. 

Nadalje, vjeruje se kako su s tradicijom kićenja bora započeli luterani u Njemačkoj u 16. stoljeću. U početku se drvce kitilo plodovima i papirom, a s pojavom konzumerizma i bogato okićenoga bora pojavila se zainteresiranost i nekršćanskih zemalja za kićenje bora. 

Jedna od teorija/legendi uključuje engleskoga propovjednika koji je u 7. stoljeću došao u Njemačku naviještati Evanđelje. Kako bi objasnio Sveto Trojstvo, koristio se jelom sjeverne bijele sorte trokutastoga oblika. Obraćeni pogani su tada štovali to stablo, a do tada su vjerovali da je to vrsta hrasta. 

Postoji i priča koja govori da je Martin Luther početkom 16. stoljeća ukrasio božićno drvce svjećicama. To je bilo slično tome kako su u srednjem vijeku, prilikom prikazivanja predstave o raju za vrijeme Božića u crkvama, vješali na stabla jabuke kao simbol spoznaje dobra i zla. 

Postoji i teorija rimskoga podrijetla u koju mnogi ljudi vjeruju, a koja govori da su Rimljani u svemu pretjerivali kao i njihovi pisci pa su tako kitili sva drvca koja su našli za vrijeme slavljenja rođenja boga Sunca. Tu se onda smatra da su tako i katolici počeli na isti način svetkovati Kristovo rođenje. 

Ovaj običaj se u Hrvatskoj pojavio sredinom 19. stoljeća i preuzet je iz Njemačke. Hrvati su i ranije ukrašavali svoje domove, zelenilom, cvijećem i hranom na Badnjak. Kasnije su se prvo ukrašavala bjelogorična stabla, a potom zimzelena. Ukrasi su se sastojali od ukrasa od papira i raznih slastica poput pozlaćenih oraha i lješnjaka. Na drvce su se stavljale i svijeće kao simbol nade i božanstva. 

Ispod bora su se redovito stavljale drvene jaslice. Najstarije hrvatske jaslice nalaze se na otoku Košljunu , kraj Krka, a potječu čak iz 17. stoljeća. 

Izvori:
https://www.tportal.hr/lifestyle/clanak/znate-li-zasto-uopce-kitimo-bor-za-bozic
https://www.vecernji.hr/vijesti/tajna-otocica-kosljuna-najstarije-jaslice-u-hrvatskoj-stoljecima-cuvaju-franjevci-1549939

Answer 3

Drvce je stari poganski običaj. 25.12. je bio blagdan boga Mitre. On je predstavljao svjetlost koja se rađa iz tame, te su kasnije njega zamijenili Isusom.

Ukrašavali su drvce crvenim jabukama, kao simbol života i plodnosti.

Prva drvca su bila obješena za strop,  a kasnije su stajala na podu.

Kršćani su vidjeli da je bor u obliku trokuta što predstavlja Presveto Trojstvo te su ga počeli ukrašavati crvenim kuglicama koje su podsjećale na jabuke.

Isus je rođen u ranu jesen, ali su htjeli kršćanstvo približiti poganima te su stavili na zimski solsticij kada se slavio Mitra. Također je i bio običaj da uoči te večeri ostave hranu i piće za demona koji će im zauzvrat ostaviti dar, inače će se loše provesti (od tuda dolazi Djed Mraz).