Question

Da li će biti moguće porezno rasterećenje rada u 2023. godini?

Answer 1

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a je za FOKUS TJEDNA napisao odgovor na ovo pitanje ovako:

---

Hrvatskoj treba hrabrije rasterećenje rada

Vlada RH predstavila je tokom svibnja 2023. godine izmjene u sustavu poreza na dohodak, kojima stvoreni su preduvjeti za rasterećenje plaća potencijalno vrijedno 347 milijuna eura, i to kroz:

• smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja u 1. stupu (– 329 milijuna eura) za plaće niže od 1,300 eura (bruto 1) te
• smanjenje prihoda od poreza na dohodak (-108 milijuna eura).

U ovom trenutku otvoreno je, međutim, pitanje u kojoj mjeri će lokalna država (veliki gradovi) transponirati ukinuti prirez na efektivno smanjenje lokalnih poreza na dohodak.

Kao što je već pisao u FOKUSU tjedna, snažan preokret lokalne države u suficit od 0,6% BDP-a u 2022. iz deficita od -0,3% BDP-a u 2021. pretežito odražava rast prihoda od poreza na dohodak i prireza viši od 23% zahvaljujući dvoznamenkastom rastu plaća u privatnom sektoru i povećanju zaposlenosti (+2,3%).

Rast plaća dodatno ubrzava u ovoj godini (iznad 10%) uz rast zaposlenosti od oko 2%, što rezultira rastom prihoda od poreza na dohodak te potencijalno višim suficitom lokalne države. Dakle, postoji fiskalni prostor za jače rasterećenje plaća kroz niže porezne stope od postojećih uz adekvatniji porezni tretman turističkog najma, koji je potpuno neiskorišten. S obzirom na to da Hrvatska prema nesrazmjernom rastu minimalne plaće u odnosu na nominalni rast BDP-a od 2018. naovamo gotovo prednjači na razini EU (što je neodrživo),
tim više jača potreba šireg poreznog rasterećenja plaća.

Zašto lokalna država uostalom ne bi koristila svoj fiskalni prostor u međusobnom natjecanju u poboljšanju poslovne klime, jačanju cjenovne konkurentnosti rada u Hrvatskoj te dinamiziranju poduzetničke aktivnosti? Podsjećamo da porezno rasterećenje dohotka za jedan postotni bod podiže rast BDP-a do 2 postotna boda. Štoviše, Zidar (2019) dokazuje da smanjenje poreza na razini od 1% BDP-a za 90% najnižih primanja povećava rast BDP-a za čak 6,6%. U cilju konkurentnosti, jednako je važno iskoristiti priliku za rasterećenje dohotka visokokvalificirane radne snage te promovirati njeno zapošljavanje.

Sniženjem više porezne stope na 25% otvorena je mogućnost značajnog rasterećenja upravo one skupine zaposlenih koja je ključna za dizanje ekonomije u lancima vrijednosti. Uz spomenuto, HUP potrebnim smatra limitiranje najvišeg iznosa uplata za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće za sve isplate zaposlenicima prema ugovoru o radu.

Answer 2

HUP: Postoji prostor za porezno rasterećenje rada

Budući da je inflacija inicijalno snažno djelovala na punjenje proračuna te nominalni rast BDP-a, rezultate u javnim financijama treba promatrati ‘sa zrnom soli’.

U praksi je utjecaj inflacije na javne financije uglavnom jednokratan, budući da nastavak visoke inflacije (u prosjeku 7,5 % 2023. godine) dovodi do kumulativnog pada realnog dohotka koji, u kombinaciji s rastućim kamatnim stopama na dohodak, nagriza kupovnu moć stanovništva, što usporava rast proračunskih prihoda. Nadalje, nakon gotovo potpunog oporavka od posljedica pandemije, daljnji rast turizma ograničen je padom ulaganja u sektor u usporedbi s godinama prije pandemije i ograničenom potražnjom za putovanjima u neizvjesnom okruženju.

Unatoč naglom usporavanju ili blagom padu gospodarstva, očekuje se da će se trend solidnih javnih financija nastaviti u 2023. godini. Čak i uz pretpostavku proračunskog deficita od oko 2% BDP-a u sljedeće dvije godine, očekuje se da će se javni dug dodatno smanjiti na 67% BDP-a 2023. i blizu 65% BDP-a 2024. zbog snažnog nominalnog rasta BDP-a.

Sve ranije navedeno je pridonijelo naglom padu bruto potreba države za financiranjem, na oko 11% BDP-a do 2024. godine, na najnižu razinu u posljednjih 15 godina. U ovom slučaju Hrvatska se nakon nekoliko godina konačno približava CEE regionalnom prosjeku.

Ključni rizici za daljnje smanjenje javnog duga uključuju: 

• daljnje usporavanje gospodarskog rasta u usporedbi s osnovnim scenarijem, 
• dodatne izdatke u zdravstvu, obrani i 
• subvencije cijena energije i hrane kao dio zajedničke politike EU-a.

Budući da Hrvatska ima drugo najveće porezno opterećenje u EU-u, mjereno udjelom u BDP-u, trend u javnim financijama koji je bolji od očekivanog otvorio je prostor za daljnje smanjenje poreza, a javne financije i dalje ostaju disciplinirane, strana agregatne potražnje ostaje neutralna, a porezni teret prenesen na aktivnosti niske produktivnosti kao što je iznajmljivanje nekretnina.