Unatoč niskim nominalnim stopama poreza na dohodak prema nedavnoj analizi Porezne uprave u Hrvatskoj, doprinosi na plaću su iznadprosječno visoki u usporedbi s prosjekom EU, dok su pragovi oporezivanja postavljeni na vrlo niskoj razini.
Porezni klin na bruto plaći od 2,131 eura ili 167% prosječne bruto plaće iznosi čak 42,5%. Ovaj iznos plaće je tek nešto veći od njemačke minimalne plaće, što ga čini ne visokim na zajedničkom EU tržištu rada. Niske implicitne porezne stope na rad u Hrvatskoj rezultat su nižih plaća u većini sektora u odnosu na prosjek EU, uz činjenicu da više od 50% zaposlenih uopće ne plaća porez na dohodak.
Za jačanje konkurentnosti, potrebno je ne samo dovesti porezni klin na razinu prosjeka EU, već ga smanjiti na razinu zemalja u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) gdje je porezni klin na srednjim i visokim razinama dohotka uglavnom niži nego u Hrvatskoj.
Na primjer, porezni klin na srednjim i visokim plaćama u Hrvatskoj u prosjeku je 5 postotnih bodova viši nego u Poljskoj i Rumunjskoj, najbrže rastućim ekonomijama na istoku EU u proteklom desetogodišnjem razdoblju.
Stoga bi, s obzirom na niske stope aktivnosti i zaposlenosti, bilo opravdanije odabrati hrabrije porezno rasterećenje, u skladu s preporukama OECD-a za stvaranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta. Ključno je rasteretiti dohodak visokokvalificirane radne snage kako bi se podigla razina produktivnosti po radnom satu sa sadašnjih 68,4% prosjeka EU.
