5 koraka za približavanje Hrvatske socijalnoj pravdi
Povodom Svjetskog dana socijalne pravde (20.2.), pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ističe pet koraka koje Hrvatska treba učiniti u području socijalne skrbi
Socijalna pravda znači da svatko od rođenja ima jednaku priliku živjeti dostojanstven život, bez siromaštva i diskriminacije, uz puno poštivanje ljudskih prava. Svjetski dan socijalne pravde utemeljili su Ujedinjeni narodi 2007. godine, a obilježava se svakog 20. veljače.
U Hrvatskoj na putu socijalne pravde stoji nekoliko velikih prepreka, koje se mogu prijeći na više načina:
- Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike trebalo bi analizirati pad broja korisnika zajamčene minimalne naknade kako bi mogli usmjeriti ovu naknadu prema građanima kojima je ona najpotrebnija. To je najpotrebnije sada, budući da rekordna inflacija i porast cijena hrane i režija najteže pogađaju upravo one koji imaju najmanje.
- Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike od pravobraniteljice je više puta dobilo preporuku da se uvećani iznos građanima treba računati od veljače 2022., dakle od dana kad je na snagu stupio novi Zakon o socijalnoj skrbi. Zbog ovog novog Zakona došlo je do porasta zajamčene minimalne naknade te su svi korisnici trebali ponovno predati zahtjeve. No zakonom nije bilo propisano od kojeg datuma će im se priznati pravo na ovu naknadu, zbog čega su korisnici dovedeni u nejednak položaj - neki su već u ožujku počeli primati viši iznos, a neki su do kraja godine nastavili dobivati niži iznos.
- Ministarstvo bi trebalo izmijeniti Zakon o socijalnoj skrbi tako da se zabilježba tražbine vrši kako je to bilo određeno ranijim Zakonom – samo ako korisnik ima dodatnu nekretninu. Potrebno je građanima detaljno pojasniti što zabilježba tražbine znači za njih, kako ne bi zbog toga odustajali od ove naknade.
- Zavod za socijalni rad bi trebao izraditi obrasce zahtjeva i jedinstveni popis potrebne dokumentacije, koje će županijske službe koristiti u radu s građanima. To bi se trebalo raditi za sve naknade i usluge, kako bi se riješio problem neujednačenog postupanja od strane područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad (bivši centri za socijalnu skrb), koji ne koriste iste obrasce za podnošenje zahtjeva za zajamčenu minimalnu naknadu i ne traže iste dokumente.
- Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike treba osigurati dugoročnije financiranje aktivnosti pomoći i podrške beskućnicima, budući da su oni među najranjivijim skupinama građana koji su dodatno izloženi i tzv. kriminalizaciji i sankcioniranju siromaštva.
Osim na socijalnu skrb, kada se radi o Hrvatskoj, na socijalnog pravdi treba raditi i kroz jaču zaštitu niza ljudskih prava i njihove dostupnosti svim građanima. Kad je u pitanju pravo na pristup pravosuđu, to podrazumijeva unapređenje sustava besplatne pravne pomoći i uređenje ovršnog sustava.
Kako bi se zaštitilo pravo na zdravlje građana, treba im biti dostupna zdravstvena zaštita, bez obzira žive li u velikim gradovima, manjim mjestima ili na otocima, kao i značajno smanjiti liste čekanja jer oni koji nemaju novaca za odlazak kod privatnika moraju čekati. Za pravo na adekvatno stanovanje je potrebno poboljšati dostupnost socijalnog stanovanja i donijeti Stambenu strategiju, a ubrzati obnovu nakon potresa i smjestiti stradalnike potresa iz kontejnere u prikladan smještaj.
Sve to cilj je i velikog broja preporuka u izvješću pučke pravobraniteljice za 2021., kao promjena koje država može napraviti kako bi odgovorila na probleme svojih građana.
