218 pregleda
Hrvoje Hladnik u rubrici Financije od Hrvoje Hladnik (6.2k bodova)

Zamislite u budućnosti Hrvatsku nakon što prođe uvođenje eura i još to kroz krizu - inflaciju (trenutno 9,4%), recesiju (pad realnoga BDP-a praćen općom lošom ekonomskom klimom), stagflaciju (inflacija kroz period gospodarske stagnacije ili pada). Vjerojatno pričamo o 2023. ili kasnijoj godini. Kakva će tada biti naša Hrvatska?

  • Što će se do tada dogoditi s prosječnom plaćom?
  • Što će se u međuvremenu dogoditi s kamatama na kredite banaka?
  • Kakve će tada biti cijene nekretnina u odnosu na danas?
  • Koje financijske (materijalne ili papirnate) vrijednosti će tada narasti, a koje će izgubiti vrijednost?
  • Ima li nade za nas? :) Mora biti, ali samo koje?

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

2 odgovor(a)

+11 glasa
Ana Nera Horvat od Ana Nera Horvat (4.8k bodova)
Situacija trenutno ne samo u RH nego u svijetu je vrlo financijski nepovoljna. Prvo COVID-19 mjere tj. zatvaranje brojnih objekata, neodržavanje festivala, smanjeno putovanje, veća potreba zdravstvenog sektora za financiranjem- sve je to ostavilo danak na financije u svijetu, a potom još stiže i agresija na Ukrajinu i sankcije Rusiji.

Situacija nikako nije pogodna za uvođenje eura, no "što se mora nije teško". Prosječna plaća zasigurno neće narasti, no troškovi života će porasti s obzirom na pravilo zaokruživanja cijena zbog kojeg proizvodi mogu dodatno i značajno poskupjeti. Na isti takav način, porast će i kamate te možebitno i rate kunskih kredita, dok će krediti u eurima tu biti donekle stabilni (naravno, ovisno o općoj situaciji s eurom). Automatski će rasti i cijene nekretnina.

U današnje vrijeme a kroz povijest općenito, zlato je uvijek bilo stabilna valuta a tako je i danas. RH nažalost od početka 2000.-ih nema zlatne rezerve pod izgovorom "da je zlato nestabilno i da je bilo bolje uložiti u euro". RH bi možda trebala zanemariti takvo mišljenje "stručnjaka" i početi popunjavati zlatne rezerve. To jedina nada za stabilizaciju situacije u RH.
+7 glasa
Nino Marić od Nino Marić (15.5k bodova)

Oporavak će ići tokom 2023. godine, ali po nižim stopama

Hrvatska udruga banaka objavila je najnovije izdanje publikacije u kojoj glavni ekonomisti najvećih banaka iznose mišljenja o najvažnijim gospodarskim kretanjima. 

  • Prosječna očekivana stopa rasta za 2023. iznosi 3,2%, uz uzak raspon očekivanja između 3,0% i 3,7%
  • Nakon kulminacije inflacije po stopi od 9,3% u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2% u 2023.
  • Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7% ove i 6,2% iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine
  • Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5% BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72%

U zadnjim Izgledima prošle godine ekonomisti hrvatskih banaka ispravno su detektirali V-oporavak i najavili da će gospodarska aktivnost već do kraja 2021. premašiti pred-pandemijsku razinu. U ovim očekivanjima prevladava sličan sentiment premda veća inflacija od očekivane i rat u Ukrajini uzimaju danak u vidu smanjenih stopa očekivanog rasta za ovu i iduću godinu. Dok su u prosincu 2021. ekonomisti u prosjeku očekivali rast od 4,6% 2022. uz veoma malu disperziju između „pesimističnih“ 4,4% i optimističnih 4,8%, sada se očekuje rast po stopi od 3,7%, uz nešto veći raspon prognoza između 3,3%, koliko predviđa najveći pesimist, i 4,1% koliko predviđa najveći optimist. Očekivanja za 2023. su skromnija i ujednačenija. Prosječna očekivana stopa rasta iznosi 3,2%, uz uzak raspon očekivanja između 3,0% i 3,7%. S obzirom da su se gospodarski izgledi nakon početka ruske agresije na Ukrajinu doimali jače narušeni, ova očekivanja možemo tumačiti kao pozitivna u danim okolnostima koje obilježava neizvjesnost.

Neočekivano visoka i dugotrajna inflacija predstavlja glavnu prepreku prelijevanja rasta na rast realnih plaća. Nakon kulminacije po stopi od 9,3% u ovoj godini, ekonomisti očekuju usporavanje rasta cijena na 4,2% 2023. Uz rast nominalnih plaća po očekivanim stopama od 7% ove i 6,2% iduće godine, za oporavak realnih plaća trebat će pričekati kraj ove i početak sljedeće godine. Ipak, očekuje se nastavak razmjerno brzog smanjenja stope nezaposlenosti na 6,7% ove i 6,2% sljedeće godine.

Ekonomisti očekuju da će osobna potrošnja zbog inflacije rasti sporije od ranijih predviđanja. Zbog toga snažniji doprinosi rastu ove i sljedeće godine dolaze samo od investicija (rast po stopi 8,4% ove i 9,3% iduće godine) i izvoza (9,4% ove godine, u čemu je još uvijek važan doprinos povratka turizma prema razinama prije pandemije, te 6,8% iduće godine).

Okružje rasta i inflacije povoljno je za državne financije te ekonomisti očekuju smanjenje deficita opće države prema 2,5% BDP-a 2023. i pad omjera javnog duga i BDP-a na 72%, pri čemu je primjetan visok stupanj suglasja – vrlo mali raspon očekivanja za kraj sljedeće godine (između 71,4% i 72,6%).


Više informacija pronađite u publikaciji koja se nalazi u prilogu ili na internetskim stranicama HUB-a.

Slična pitanja

1 odgovor
Hrvoje Hladnik 25.05.2022. pitanje u rubrici Financije od Hrvoje Hladnik (6.2k bodova)
1 odgovor
Ivan Gačić 06.05.2022. pitanje u rubrici Financije od Ivan Gačić (8.6k bodova)
1 odgovor
1 odgovor
3 odgovora
Znatko medijski pokriva

Vincekovo 2023

Na blagdan Sv. Vinka obilježava se Vincekovo kada počinje nova vinogradarska godina

Sv. Ivan Zelina, 22.01.2023.

DOĐITE
Znatko medijski pokriva
MONEY MOTION 2023
<< the only FinTech conference you should attend >>

Zagreb, 9. - 10. ožujka 2023.
ULAZNICE
Znatko medijski pokriva

WINE EnoGASTRO Vip Event 2023

WINE EnoGASTRO Vip Event 2023


Rijeka, 1. ožujka 2023.
Novigrad (Istra), 3. ožujka 2023.
Split, 15. ožujka 2023.
Zadar, 17. ožujka 2023.
Zagreb, 29. ožujka 2023.

Besplatan ulaz za uzvanike

Medijska platforma Znatko

NAJNOVIJE VIJESTI

Impressum | Znatkova redakcija

10.0k pitanja

16.0k odgovora

3.9k komentara

1.4k korisnika

...