Istraživanje financijske i digitalne pismenosti stanovništva RH 2023.
Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provele su treće istraživanje financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj, kako bi prikupili informacije o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana Hrvatske.
Financijska se pismenost definira kao kombinacija financijske svijesti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja. Digitalna financijska pismenost odnosi se na kombinaciju znanja, ponašanja i stavova u digitalnom svijetu. Točnim odgovorima na pitanja u istraživanju sudionici dobivaju bodove na temelju kojih se formira prosječna ocjena građana.
Razlike među skupinama u digitalnoj pismenosti
Prosječna ocjena građana Hrvatske iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova ili 49% ostvarenih bodova.
- Dobne skupine s najboljom ukupnom ocjenom su u rasponu od 20 do 49 godina (5,4 - 5,5), dok najlošiju ocjenu imaju stariji od 70 (3,0).
- Visokoobrazovani ispitanici imaju višu ocjenu (5,8) od onih sa završenom osnovnom ili srednjom školom (3,5).
- Osobe s najnižim prihodima kućanstva imaju najmanju ocjenu (4,1), dok osobe s najvišim prihodima imaju najveću ocjenu (5,7).
- Prema veličini naselja, ispitanici iz naselja manjih od 3.000 stanovnika imaju najnižu ocjenu (4,5), a najvišu imaju oni u naseljima veličine 15 do 100.000 stanovnika (5,3).
- Regionalno, ocjena je najniža u Sjevernoj Hrvatskoj (4,2), a najviša u Istri, Primorju i Gorskom kotaru (5,5).
Razlike među skupinama u poznavanju digitalnih tehnologija
Prosječna ocjena građana Hrvatske iznosi 1,18 od moguća 3 boda ili 39% ostvarenih bodova.
- Najnižu ocjenu imaju najstariji ispitanici, starosti 70-79 godina (0,6), a ispitanici u dobi 60-69 godina imaju ocjenu sličnu prosjeku (1,1).
- Visokoobrazovani ispitanici imaju višu ocjenu (1,4) od onih sa završenom osnovnom ili srednjom školom (0,8).
- Osobe s najnižim prihodima kućanstva imaju najmanju ocjenu (1,0), dok osobe s najvišim prihodima imaju najveću ocjenu (1,5).
38% ispitanika zna da digitalni financijski ugovor ne zahtijeva potpisivanje ugovora u papirnatom obliku da bi se smatrao valjanim, a 46% zna da se osobni podaci koje javno dijele na internetu mogu koristiti za ciljanje personaliziranih komercijalnih ili financijskih ponuda. Da kriptovalute nisu zakonito sredstvo plaćanja kao što su novčanice i kovanice zna 35% ispitanika.
Razlike među skupinama u ponašanju u digitalnom svijetu
Prosječna ocjena građana Hrvatske iznosi 2,22 od moguća 4 boda ili 56% ostvarenih bodova.
- Najmlađi ispitanici imaju najvišu ocjenu (2,7). Ocjena pada s porastom godina te je najniža u najstarijih (70-79) godina (1,6).
- Ispitanici sa završenom osnovnom ili srednjom školom ostvarili su nižu ocjenu (1,7) od visokoobrazovanih ispitanika (2,6).
- Osobe s najnižim prihodima kućanstva imaju najmanju ocjenu (1,9), dok osobe s najvišim prihodima imaju najveću ocjenu (2,5).
90% ispitanika nikada ne dijeli lozinke/PIN-ove svog bankovnog računa sa bliskim prijateljima, ali čak 52% ne mijenja lozinke redovito na internetskim stranicama koje koristi za online kupovinu i osobne financije. 88% nikada ne dijeli informacije o svojim osobnim financijama javno na internetu, a samo 22% prije kupnje financijskog proizvoda na internetu uvijek provjerava je li pružatelj reguliran u Hrvatskoj.
Razlike među skupinama u stavovima vezanim uz ponašanja u digitalnom svijetu
Prosječna ocjena građana Hrvatske iznosi 1,5 od moguća 3 boda ili 49% ostvarenih bodova.
- Po dobi, najbolje ocjene imaju ispitanici 20-29 i 40-49 godina starosti (1,7), a najniže oni najstariji (70-79 godina) (0,9).
- Ispitanici sa završenom osnovnom ili srednjom školom ostvarili su nižu ocjenu (1,0) od visokoobrazovanih ispitanika (1,8).
- Osobe s najnižim prihodima kućanstva imaju najmanju ocjenu (1,2), dok osobe s najvišim prihodima imaju najveću ocjenu (1,7).
- Kada se gleda po regijama, najniža ocjena je u Sjevernoj Hrvatskoj (1,1), a najviša u Istri, Primorju i Gorskom kotaru (1,8).
32% ispitanika se uopće ne slaže da je sigurno kupovati na internetu putem javnih Wi-Fi mreža. 40% se u potpunosti slaže da je važno obratiti pozornost na sigurnost stranice prije obavljanja online transakcije (npr. https, ili certifikat), a 46% se uopće ne slaže da nije važno pročitati uvjete korištenja u slučaju kupovine ili ugovaranja usluge na internetu.