Istraživanje financijske i digitalne pismenosti stanovništva RH 2023.
Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga provele su treće istraživanje financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj, kako bi prikupili informacije o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana Hrvatske.
Financijska se pismenost definira kao kombinacija financijske svijesti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja. Točnim odgovorima na pitanja sudionici dobivaju bodove na temelju kojih se formira prosječna ocjena građana.
Financijsko ponašanje građana RH - razlike među skupinama
- Muškarci imaju nižu ocjenu od žena (4,5 vs. 4,9).
- Mlađi od 19 imaju najnižu (4,4), a ispitanici u dobi 40-49 godina najvišu (4,9) ocjenu.
- Visokoobrazovani ispitanici imaju višu ocjenu (5,1) od onih sa završenom osnovnom ili srednjom školom (4,6).
- Najniži prihodi kućanstva imaju nižu ocjenu (4,5) od najviših prihoda (5,0).
- Ispitanici iz naselja manjih od 15.000 stanovnika imaju najnižu (4,6), a oni iz naselja veličine 15-100.000 najvišu ocjenu (5,0).
- Sjeverna Hrvatska (4,2) i Dalmacija (4,4) imaju najniže, a Slavonija (5,4) i Zagreb i okolica (5,0) najviše ocjene.
Prosječna ocjena građana Hrvatske iznosi 4,73 od mogućih 9 bodova ili 53% ostvarenih bodova. U odnosu na 2019. nema značajne razlike.
91% građana sami ili zajedno s nekim drugim donosi svakodnevne odluke o vlastitom novcu, a 86% račune uvijek ili često plaća na vrijeme.
70% građana uvijek ili često pažljivo razmisli prije nego nešto kupi te 68% pažljivo vodi računa o svojim financijskim poslovima.
63% osobno vodi financije kućanstva i imaju kućni budžet, a 56% prati svoju potrošnju.
55% odvaja novac za račune od novca za svakodnevnu potrošnju.
47% građana postavlja dugoročne financijske ciljeve i teži njihovom ostvarenju.
