Započela je 25. znanstveno-stručna konferencija „Financijsko tržište“: Uvodimo euro u teškim ekonomskim okolnostima, no uspjet ćemo
Na ovogodišnjoj konferenciji raspravlja se o utjecaju uvođenja eura na bankarski i nebankarski financijski sektor
Euro će Hrvatskoj donijeti znatne i trajne koristi u obliku veće otpornosti na krize, povoljnijih uvjeta financiranja, veće konkurentnosti i troškovne efikasnosti. Poručio je to guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.
Konferencija se održava 19. i 20. svibnja 2022. u Opatiji koja i ove godine okuplja predstavnike financijskog sektora i uspješnih tvrtki. Cilj konferencije je potaknuti razmjenu znanja, mišljenja i iskustva različitih profila sudionika te ubrzati gospodarske aktivnosti, poboljšati konkurentnost, potaknuti promišljanja o mogućnostima inovacija te kvalitetnijeg rasta i razvoja za dobrobit društva u cjelini.
Na ovogodišnjoj konferenciji raspravlja se o utjecaju uvođenja eura na bankarski i nebankarski financijski sektor, kao i o svim pripremnim aktivnostima koje se poduzimaju u cilju što kvalitetnijeg provođenja cjelokupnog procesa.
Guverner Vujčić jasno je poručio svim predstavnicima financijskog sektora da će poslovanje banaka biti olakšano nakon uvođenja eura, eliminirat će se najveći dio valutnog rizika i valutno induciranog kreditnog rizika iz sustava.
„Banke će imati izravan pristup novčanim tržištima u europodručju i monetarnim operacijama eurosustava, smanjit će se regulatorni troškovi“, kazao je Vujčić. Naglasio je kako su svi preduvjeti za uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvareni, a formalna odluka Vijeća EU-a očekuje se u srpnju. „Preostalo nam je još dovršiti provedbu Nacionalnog plana zamjene eura, operativne pripreme odvijaju se prema planu, svi segmenti društva bit će spremni za prelazak na euro, a posebna pozornost posvećuje se zaštiti potrošača“, kazao je Vujčić.
Dotaknuo se i rastuće inflacije koja zabrinjava te poručio kako će Hrvatska zadovoljiti kriterij stabilnosti cijena. „Unatoč recentnom povećanju inflacije uzrokovanom rastom cijena energije i hrane, Hrvatska ne odskače od ostalih članica EU-a“, kazao je Vujčić.
Ponovio je kako će uvođenje eura, naravno, imati i troškove, no ti troškovi daleko su manji i opasniji od kratkoročnih i dugoročnih benefita.
„Uvođenje eura podrazumijeva jednokratne troškove prilagodbi od kojih će neke snositi država, a neke privatni sektor. To su nabava, odnosno proizvodnja novčanica i kovanica eura te povlačenje kuna iz optjecaja i puštanje novčanica i kovanica eura u optjecaj. Taj trošak je velik, ali je jednokratan. Tu je i prilagodba bankomata i druge prilagodbe u financijskom sektoru, informatičke i administrativne prilagodbe u sektoru države i privatnom sektoru, aktivnosti informiranja građana i poduzeća i uplate u kapital institucija EU-a“, rekao je Vujčić.
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, na otvaranju konferencije naglasio je kako se nalazimo u specifičnoj situaciji jer uvodimo euro u teškim ekonomskim okolnostima.
„Dubina u strukturama EU čini nas financijski stabilnijima. Da nije toga, sada bi kamatne stope na državne obveznice plaćali tri puta više. Manevarski prostor domaće ekonomske politike dovoljno je širok“, rekao je Adrović.
Unatoč izazovnim financijskim vremenima, stopa kapitala hrvatskih banaka iznosi čak 25 posto, što je najviša razina kapitala u EU i svijetu. „Veličina našeg bankarskog sektora pokazala se u pandemiji“, zaključio je Adrović.
