Redakcija u rubrici Društvo od

Što mislite što nas sve čeka u 2024. godini?

Prijavite se ili registrirajte kako biste odgovorili na ovo pitanje.

5 odgovor(a)

+12 glasa
Monika Kiris od

Leadership trendovi koji će obilježiti 2024. godinu

Znamo da se trenutno nalazimo u vrlo promjenjivom okruženju, budući da je globalno političko i društveno stanje nepredvidivo. Takve okolnosti za sobom vuku promjenu u načinu upravljanja organizacijama, a trendovi u 2024. godini na području leadershipa su:

  1. Strateško razmišljanje o budućnosti

Strateški pogled prema budućnosti važna je vještina potrebna za predviđanje eventualnih izazova, a omogućuje proaktivno reagiranje na novonastale trendove. Ukoliko želite saznati nešto više o tome, možete posjetiti Leadership Masterclass, koji će se održati 8. veljače 2024. u Zagrebu, gdje će Lasse Jonasson, dugogodišnji savjetnik za vođenje iz Copenhagen Institute for Futures Studies (CIFS), otkriti kako primijeniti ovu vještinu u svakodnevnom poslovanju, pružajući vođama alate za postavljanje dugoročnih strategija prilagodljivih promjenama.

  1. Prihvaćanje pogrešaka

Lideri moraju biti sposobni prihvatiti vlastite pogreške i pokazati ranjivost jer je to iznimno bitno za inovaciju i uspostavljanje odnosa s ljudima. Snaga lidera leži u prihvaćanju pogrešaka i pokazivanju ranjivosti, potičući na taj način kulturu učenja i napredovanja.

  1. Holistički pristup upravljanju organizacije

Holistički pristup prema gospodarstvu prepoznaje da ekonomske perspektive ne mogu više biti ograničene samo na postizanje profita, već je nužno uzeti u obzir i utjecaj na društvo. Stoga se sve više organizacija okreće holističkom pristupu, gdje lideri ističu dobrobit pojedinaca, zajednica i planeta. Ovaj preokret promiče vrijednosti zajedništva, suradnje i empatije.

  1.  Stalna primjena novih tehnologija u poslovanju

U današnje je vrijeme nužno da lideri znaju kako brzo primijeniti nove tehnologije u poslovanju, budući da je prisutnost umjetne inteligencije sve veća. Lideri koji izvrsno barataju tehnologijom imaju prednost nad konkurencijom te se brže prilagođavaju promjenama.

  1. Poticanje kulture kritičkog promišljanja i kontinuiranog učenja

Lideri trebaju poticati kulturu kritičkog razmišljanja i neprestanog učenja, kako bi poslovanje bilo što otpornije na nadolazeće promjene i kako bi dolazilo do inovacija i poboljšanja poslovnih procesa.

+11 glasa
Hrvoje Hladnik od

FUTUROLOŠKI POGLED NA 2024. GODINU

Izostanak empatije, samodostatnost i individualizam iduće godine dovest će nas do velike sebičnosti i rastakanja društva

Izostanak empatije, samodostatnost života te ubrzana erozija onoga što nas najviše karakterizira upravo ljudima – a to je naše društveno biće – obilježit će 2024. godinu te uvelike unijeti promjene u živote građana Hrvatske.

Tradicionalno podneblje Hrvatske prožeto je većom potrebom za uzajamnošću, povezivanjem, druženjem, pripadnošću, koje će se u tolikoj mjeri u 2024 godini rastočiti, da ćemo se moći slobodno nazivati državom individualaca kakva su već izgrađena na primjer u državama Skandinavije (gdje ljudi osjećaju nelagodu ako inicirate nasumični razgovor s njima na ulici ili u autobusu!).

"Više od činjenice da u svojim životnim navikama postajemo društvo individualaca i samaca (što je i zadnji popis stanovništva statistički potvrdio također), procesa koji već desetljećima traje u državama razvijenog kapitalizma, strahujem od sve izraženijeg izostanka empatije. Pretvaramo se u pojedince koji sebično misle samo na sebe i svoje potrebe, ne birajući sredstva za opstanak, dolazak do cilja, pa i na kraju uživanja u plodovima istoga. Preplavljeni smo lošim vijestima, samoisticanjima, izostanku potpore, negiranju i negativnom linču svega što se radi, što vodi u destrukciju društva i trajno uskraćene pojedince za bilo kakvo širokoumno, pozitivno i konstruktivno razmišljanje."

...ističe futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Sanela Dropulić
Sanela Dropulić, futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa

Što se tiče gospodarskih (ne)prilika, 2023. se pokazala kao godina u kojoj je domaća ekonomija izdržala mnoge udare, ali je malo vjerojatno da će nadolazeće godine jednako tako i ostati.

"Kako se nova godina ubrzano približava, sudionici na tržištu počinju gledati unaprijed u ono što bi 2024. mogla donijeti. Jedno od ključnih pitanja za mnoge je trebamo li se pripremiti za lošiji ekonomski scenarij. Afere u javnom i državom sektoru, sveopća inflacija, manjak radne snage, oslonac na turizam koji prvi pati u recesijskim godinama, izostanak investicijske aktivnosti, ali i loša produktivnosti rada, uz globalno usporene gospodarske aktivnosti – sve će to dati i daje negativne učinke i na ono što nas ekonomski čeka u 2024. godini. Pitanje koje se nameće u takvim uvjetima jeste i za gospodarstvenike i kreatore politike jest - u kojoj se mjeri može ići ovako, a da Hrvatska ne uđe u recesiju?"

...nadalje se zapitala gđa. Dropulić.

Ulazimo i u sve veći generacijski jaz i netrpeljivost koji stvaraju izrazito velike razlike između baby boomers-a, generacije X, generacije Y (milenijalaca) i generacije Z, a posebice svih generacija na tržištu i ove potonje.

"Trenutačno stanje razvoja tehnologije, posebice umjetne inteligencije ide najviše na ruku generaciji Z, dok ostale generacije imaju problema s usvajanjem tehnoloških noviteta i promjena. S druge strane komunikacija u živo (lice u lice) koja je bila uobičajena, sada sve više odumire i sve manje koristi. Društvena interakcija postaje dio virtualne, a ne realne stvarnosti, u kojoj se pripadnici različitih generacija na tržištu rada ne snalaze. U tim nesnalaženjima raste frustracija, ogorčenje, nerazumijevanje, a generacijski jaz postaje sve izraženiji."

...uočava gđa. Dropulić, te naglašava da istodobno pripadnici svih generacijskih kategorija danas, a još više u 2024. će željeti sve što ih okružuje:

  1. brže,
  2. bolje i
  3. dostupnije.

Dodaje i kako se generacijskim raslojavanjem, bez volje za međusobnim upoznavanjem, uz nepoštivanje vrijednosti koje svaka generacija donosi kao „miraz“ čovječanstvu, stvara se nepopravljiva šteta ne samo u sociološkom smislu, nego i razvoju.

"Zadaća futurologa znači dati sve od sebe da svojim znanjem, voljom i zalaganjem osiguraju mogućnosti ljudima u svom okružju djelovanja vidjeti ono što nam dolazi, što će se događati, kakve (ne)prilike nam se spremaju. Uz pomoć futurologa na globalnoj i lokalnoj sceni, koristeći se informacijama, sadržajima i projektima ljudi trebaju biti u mogućnosti izabrati put koji će ih dovesti do prosperiteta u društvenom i poslovnom angažmanu. Upravo zahvaljujući futurologiji, znanstvenoj disciplini, koja je u novije vrijeme usko vezana uz ekonomiju, cilj je izbjeći neželjene posljedice na putu prema budućnosti, a dohvatiti što je moguće više uspjeha i ostvarenja željenih ciljeva.

Budućnost iščekujemo kao neku nepoznanicu, samo ako se nismo dobro pripremili na ono što dolazi. A najčešće se ne pripremimo već danas kad nam je zadatak za navedeno, jer nemamo vremena i znanja, zauzeti onim što se zbiva danas oko nas.

Upravo te propuste onda osjećamo kada dođu buduća vremena. Stoga je uz ostalo zadatak futurologa da pruže informacije koje mogu danas biti od koristi za sve ono što dolazi već sutra. Posebice ako su ljudi izgubljeni u pesimizmu, beznađu i lošim raspoloženjima kakva uvelike vladaju Hrvatskom."

...smatra gđa. Dropulić te skreće pozornost kako se u kriznim i izazovnim vremenima koja se očekuju i za život pred nama (ali smo već dobro „ugazili u njih“) politička i gospodarska elita pobrine za sebe i svoje najbliže, dok „malom, običnom čovjeku“ ne ostaje previše izbora za preživljavanje... :(

Godina pred nama donosi nikada više izazova u gotovo svim područjima života – 2024. godina bit će vrijeme izrazitog preslagivanja vlastitih (ne)mogućnosti, te izrazite potrebe za prilagodbom. Snižavanja očekivanja i visoko postavljenih ciljeva prve su aktivnosti koje moramo povesti u pravcu prilagodbe, a zatim preispitivanje vlastitih ljudskih vrijednosti, poimanja i načina razmišljanja.

+10 glasa
Anastazija Crnković od

Kroz svoj profesionalni ali i privatni razvoj naučila sam jednu važnu lekciju, a to je da budućnost uvijek treba promatrati sa znatiželjom i poštovanjem. 

Znatiželjom u smislu da što manje budemo kontaminirani projekcijama i očekivanjima jer nas one mogu zaslijepiti spram znakova koji upućuju na nešto posve drugo. 

A poštovanjem jer budućnost nosi nepredvidivosti koje iz temelja mogu promijeniti mjesto s kojeg djelujemo, poslovno ili privatno. 

Trenutni trendovi se mogu nastaviti, pa možemo očekivati pojačanu automatizaciju poslovanja i povećan pristup informacijama zbog sve veće digitalizacije. 

U toj renesansi podataka i informacija, smatram da će najveći izazov biti razaznati žito od kukolja te u tom kontekstu vidim poseban značaj analitičnosti i kritičnosti u poslovanju. 

anastazija.crnkovic@gmail.com

linkedin.com/in/anastazija-crnkovic

+8 glasa
Omar Husejnagić od

S obzirom na to koliko smo izazova imali ove godine i u proteklom razdoblju generalno, mislim da su nam se otvorile nove mogućnosti i prilike. Osobno mislim da danas imamo toliko odličnih riješenja i alata na raspolaganju koji nam mogu pomoći da ostvarimo svoje hrabro zacrtane ciljeve za 2024. godinu.

Antonio Perčak od
Kad smo kod alata, umjetna inteligencija će biti top alat u 2024‌
+5 glasa
Dina Kljajić od

Prema najnovijim HUP-ovim prognozama za 2024. godinu, one su sljedeće...

  • ...povisili su procjenu rasta BDP-a u ovoj 2024. godini na 3,5%
  • ...zadržali su procjenu prosječne inflacije na 3,5%
  • ...ukazali su na nastavak pozitivnih trendova u javnim financijama

"Povoljnija makro slika uz povećanu potencijalnu stopu rasta u srednjem roku te snažan pad javnog duga uz preduvjet daljnjeg poreznog rasterećenja rada te reinvestirane dobiti, kao i reforme pravosuđa, zdravstva, obrazovanja i državne administracije i državnih poduzeća."

...sve navedeno su to koraci na osnovu kojih Hrvatska, po riječima iz HUP-a, u narednom razdoblju ove godine zaslužuje dostizanje kreditnog rejtinga 'A' razine.

U HUP-u smatraju kako i dalje nema mjesta za euforiju s obzirom da je produktivnost u glavnim sektorima ekonomije dva do tri puta niža u odnosu na prosjek EU. U tom smislu, u HUP-u smatraju izrazito važnim:

  • jačanje aktivnih politika tržišta rada,
  • povećanje investicija u istraživanje i razvoj,
  • digitalnu transformaciju,
  • zelenu tranziciju,
  • kontinuirane reforme obrazovanja (u korist budućih potreba tržišta rada!),
  • te reforme:
    • pravosuđa,
    • državne administracije,
    • državnih poduzeća.

Slična pitanja

1 odgovor 304 👀
2 odgovora 343 👀
1 odgovor 507 👀
Znatko predstavlja

Umjetna inteligencija u službi prodaje

Zagreb
24. - 25. 10. 2024.

KUPI ULAZNICU
Znatko predstavlja

Najnoviji trendovi u IT industriji

Zagreb
28. i 29. 11. 2024.

KUPI ULAZNICU

14.0k pitanja

22.7k odgovora

8.5k komentara

1.6k korisnika

...