Question

Kako čelni ljudi banaka u Hrvatskoj gledaju na predstojeće izazove financijskog sektora?

Answer 1

U Opatiji se nedavno održao okrugli stol na kojemu su sudjelovali čelni ljudi najvećih hrvatskih banaka. Tu je bila ta tema „Izazovi suvremenog bankarstva“ gdje su razgovarali o predstojećim izazovima financijskog sektora sljedeći:

• Marko Badurina, Hrvatska poštanska banka, predsjednik Uprave
• Liana Keserić, Raiffeisenbank Hrvatska, predsjednica Uprave
• Dinko Lucić, Privredna banka Zagreb, predsjednik Uprave
• Christoph Schoefboeck, Erste banka, predsjednik Uprave
• Ivan Šimičević, OTP banka, član Uprave
• Ivan Vlaho, Zagrebačka banka, predsjednik Uprave
• Mario Žižek, Addiko banka, predsjednik Uprave

Pored brojnih promjena s kojima se bankarski sektor svakodnevno suočava, u ovome panelu posebno su istaknuta dva nova glavna izazova, te još dve standardno bitne teme:

1. primjena umjetne inteligencije (UI) u bankarstvu
2. ESG
3. inflacija
4. kamatne stope

Evo u nastavku najznačajnijih mišljenja čelnih ljudi velikih domaćih banaka. Sigurno ćete pronaćči pregršt odgovora što je sve izazov za financijski sektor, ali i kako se namjeravaju banke nositi s njime.

Ivan Vlaho, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, rekao je kako hrvatski građani nisu osjetili rast kamatnih stopa te da su oni, na neki način privilegirani u odnosu na građane drugih država EU-a. Ta privilegija djelomično je i posljedica regulacije.

„U suštini je Hrvatska bila zaštićena od nagle promjene monetarne politike, a to u javnosti nije bilo dovoljno naglašeno. Ulazak u eurozonu svakako je doprinio stabilnosti“, kazao je Vlaho. „Potrošači očekuju sigurnost i brzinu. Naravno, cijena je univerzalno očekivanje u svim industrijama. U toj vrsti očekivanja moramo biti bolji. Neke industrije slušajući svoje klijente u iznimno kratkom roku, u tjedan dva, mogu isporučiti novi proizvod. Banke su visoko regulirane i to ne mogu. Kod nas se to svodi na pojednostavljenje usluga da klijentima život bude jednostavniji“, zaključio je je Vlaho.

Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, naglasio je kako Hrvatska od svih zemalja CEE regije ima kumulativno najnižu inflaciju:

„Puno klijenata zaštićeno je i ugovaranjem fiksne kamatne stope. Naravno, ponuda i potražnja igraju veliku ulogu. Snažna konkurentnost među bankama dovodi do niskih cijena.“

Naglasio je kako je danas kibernetička sigurnost postala prevladavajući rizik u poslovanju:

„Lani je multinacionalnoj tvrtki iz Velike Britanije pronevjereno 25 milijuna dolara jer su kriminalci uspjeli videokonferencijom simulirati članove odbora i uvjeriti ovlaštenika da provede transakciju. Bankama je regulatorna obveza biti u tehničkoj pripravnosti, na takvoj razini da mogu zaštiti imovinu svojih klijenata“, pojasnio je Lucić.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, osvrnuo se na kretanje gospodarstva hrvatskih trgovinskih partnera i utjecaj na Hrvatsku:

„Gotovo cijela Europa je u trendu niskog gospodarskog rasta ili stagnacije. Posljednje dvije tri godine Hrvatska ima snažniji rast, rast BDP-a je oko 3 posto, što je više nego tri puta brže u odnosu na naše trgovinske partnere. Ove godine ne očekujem smanjenje profitabilnosti banaka, imamo visoku razinu kapitala što je posljedica dugogodišnje regulacije. Ako bi EU ušla u recesiju, to ćemo svi osjetiti.“

Što se tiče umjetne inteligencije, g. Schoefboeck kaže kako su prije nekoliko godina počeli s raznim aplikacijama, uveli robotske softvere koji im olakšavaju posao i povećavaju efikasnost:

„Krenuli smo onda prema kreditiranju, ali ne prema donošenju odluka, nego samo segment analize podataka. Strojevi predodobravaju kredite. To funkcionira u praksi. Imamo i data mining, to može otkriti određene anomalije te se takve transakcije mogu zaustaviti. Otkad se ChatGPT pojavio, vidimo određeni „hajp“. Kratkoročno je on precijenjen, a dugoročno podcijenjen.“

Ivan Šimičević, član Uprave OTP banke, naglasio je da možemo biti sretni što imamo regulativu kakvu imamo jer bi u suprotnome imali puno veće posljedice inflacije:

„S druge strane, regulativa traži kontinuiranu prilagodbu, generira dodatne troškove. Rješenja treba tražiti negdje drugdje – automatizacija i dizanje produktivnosti. Regulativa dosta utječe na to kako dizajniramo proizvode, kako pružamo uslugu klijentu. Uvijek je važno odvagnuti i primarno voditi brigu o zaštiti i sigurnosti klijenata“ rekao je Šimičević.

Istaknuo je kako postoje velika očekivanja oko umjetne inteligencije:

„Već godinama radimo s fintech kompanijama. Tehnologija ima brojne sposobnosti, ali bez čovjeka ne ide. Sigurno će se neka radna mjesta promijeniti, neka će nestati, a mnoga će se stvoriti. Klijenti očekuju jednostavnost, brzinu i sigurnost.“

Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, je rekao da je fintech prekinuo desetljeće u neimplementaciji novih tehnologija u financijskom sektoru:

„To je potaknulo banke da se unaprijede i povećaju svoju konkurentnost. Banke izbacuju suvišne korake, olakšavaju procese. Banke ipak imaju prednost – robusnost sustava i količina podataka s kojima raspolažemo koje se u budućnosti mogu koristiti za personaliziranje usluga i prilagodbu klijentima. Banke to mogu dovesti na visoku razinu uz veliku zaštitu koju fintech nema. I jedni i drugi imamo prednosti i mane, a u konačnici je važan stabilan financijski sustav.“

U vezi implementacije ESG regulative naglasio je da to nije samo kozmetička promjena:

„Govorimo o promjeni paradigme i načina poslovanja. Zeleno je važno. Mijenjaju se proizvodi i kreditni plasmani. Fokus će biti na okolišnim projektima, industrije koje pozitivno utječu na zajednicu. Cijeli taj proces imat će troškove. Banke će se morati smanjiti svoj ugljični otisak. Integracija ESG-a neće biti samo načelno, nego će to biti prilika za nove poslovne odnose s partnerima kojima je održivost fokus.“

Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbank Hrvatska, poručila je da je fintech prisutan i ozbiljan:

„Je li prilika ili prijetnja? Ovisi kako se na to gleda. Za mene je to prilika jer iskušava, testira. Mi to ne možemo. Nama je izazov uvesti fintech pristup u organizaciju. Sada je uzbudljivo biti na mjestu predsjednika uprave banke. Imali smo uvođenje eura, što je bio iznimno kompliciran proces, a s druge strane imati fintehch pristup – jasno, brzo i jednostavno. Mi koji smo na čelu banaka moramo odgovoriti na piranje kako taj finctech pristup uvesti u banku, ali ne prisilom, nego izborom.“

Istaknula je da umjetna inteligencija nije prolazni trend i da će imati utjecaja na svaki posao

„Prije nekoliko godina sam vjerovala da svaka tvrtka mora postati tech, danas mora postati AI, ali s ljudskim utjecajem. AI može pacijentu postaviti dijagnozu, ali pacijentima treba doktor, ljudski pristup i razgovor. Naša odgovornost je uvesti AI svugdje gdje ima smisla.“

Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke upozorio je da je pojam digitalna transformacija već izlizan termin:

„Prije 5 do 10 godina smo o tome razgovarali. Danas vam nitko neće reći da će digitalna transformacija ikad završiti. Trendovi će još više ubrzati, tehnologija je sve brža, lakša i povoljnija. Svi ćemo ju koristiti i koristimo ju. Glavni je izazov usklađenja s regulativom.“

Objasnio je da je uloga banaka u ESG- veća nego što bi one to možda htjele:

„Bilo bi odlično kada bi postojalo neko neovisno tijelo koje bi izrađivalo ESG rejting. Kada bi klijent došao s nekim certifikatom, banka bi mogla već postupati na određen način i u određenome smjeru.“

Answer 2

Tržište kapitala očekuju zeleni izazovi, kibernetički rizici te i dalje nedovoljna likvidnost

Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) je već odgovorila na ovo pitanje na Znatku na jednoj konferenciji ovim riječima:

„Svima je jasno da se nacionalnom strategijom postavljaju temelji za dinamičnije i još otpornije gospodarstvo te da je ona ključni preduvjet za stabilan i održiv rast gospodarstva. Osim što vjerujem da će nacionalna strategija biti važna za sve institucionalne ulagače, u proteklom razdoblju smo mogli vidjeti da je novi oblik ulaganja građana u državne obveznice i trezorske zapise bio kvalitetan potez koji je primijećen i izvan granica naše države.“

Još je istaknula da je važno da se u cijelom projektu uključio velik broj građana, malih ulagača, na tržište kapitala te se na taj način jednim djelom utjecalo i na višu razinu financijske pismenosti i poznavanje takve vrste ulaganja što može biti dugoročno korisno za cjelokupno tržište.

Davor Zoričić, državni tajnik u Ministarstvu financija započeo je svoje izlaganje s pregledom makroekonomskih kretanja Hrvatske, naglasivši kako je u posljednjih 8 godina BDP kontinuirano rastao te je trenutno na razini od gotovo 76 milijardi eura:

“Udio javnog duga je istovremeno u padu i na putu je prema razini ispod 60%. Sva ta kretanja su nas dovela do pozicije u kojoj imamo najviši kreditni rejting u povijesti sa pozitivnim izgledom da vrlo skoro dosegnemo investicijsku A razinu. Rast našeg BDP-a je pet puta veći nego u EU, a deficit države se smanjio i tim putem nastavljamo i u budućnosti.”

Kada je riječ o stanju na tržištu kapitala, g. Zoričić je podsjetio da smo u nešto više od godine dana imali tri izdanja na tržištu kapitala za građane:

“U njima je sudjelovalo oko 118.000 građana pri čemu je otvoreno više od 36.000 novih računa u SKDD-u. To je važno jer se fokus javnosti vratio na domaće tržište kapitala.“

Spomenuo je i da su ta izdanja neizravno utjecala na porast pasivnih kamatnih stopa banaka, ali je i nadalje naše tržište kapitala nedovoljno razvijeno te je iznio usporedbu stanja na tržištu 2007. i 2008. godine kada je na Zagrebačkoj burzi bilo je 750.000 transakcija, dok danas imamo 74.000 transakcija. Nadalje naglašava i sljedeće:

“Iako se često zaziva veća uloga države, važno je znati kako je izravno sudjelovanje države ograničeno. Ono što država može je izdavati vrijednosne papire, što i činimo, a kada se spominju dodatna listanja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, tu su mogućnosti ograničene jer država ima relativno mali portfelj pravnih osoba u svom vlasništvu. Ako želimo zaista razviti naše tržište, moramo biti spremni na potencijalno velika izdanja.” 

G. Zoričić nastavlja da su kao glavni izazovi identificirani kako izazovi na strani ponude, tako i izazovi na strani potražnje. Dodatno, uočeno je kako ima prostora za napredak i kada je riječ o tržišnoj infrastrukturi - osobito u području regulatornog okvira čija primjena posljedično donosi i troškove, te objašnjava to sljedećim riječima.:

“To su često potencijalni izdavatelji naglašavali. No, te troškove treba gledati u usporedbi s ambicijom poduzeća. Ako će prikupiti velike iznose, onda primjerice troškovi listanja nisu problem, a ako je plan prikupiti male iznose, onda je i taj aspekt svakako bitan za izdavatelja.”

Svi ti izazovi će biti adresirani kako kroz analizu usmjerenu našeg usporedbu našeg tržišta s usporedivim tržištima, tako i kroz sam strateški okvir koji bi trebao biti gotov do kraj ove godine, te g. Zoričić zaključuje svoj odgovor na ovo pitanje na Znatku sa sljedećim riječima:

„Nekog toga plan je izraditi i dva akcijska plana s kratkoročnim i srednjoročnim mjerama koje bi trebale pomoći da se adresira problem nedostatka kvalitetnih investicija i dugoročnog rasta vrijednosti koji će onda moći privući investitore i izdavatelje.”

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) secirao je trenutno stanje tržište u Hrvatskoj te analizirao buduće potencijalne, ali i realne rizike:

„Hrvatska je u posljednje tri godine zabilježila značajno brži ekonomski rast od zemalja europodručja i ostalih zemalja Europske Unije. Odlično je da nakon financijske krize prvi puta imamo primjetan oporavak tržišta kapitala u RH. Crobex je dosegao rekordnu vrijednost u zadnjih deset godina što pokazuje optimizam domaćih investitora zbog solidnih poslovnih rezultata hrvatskih firmi.“

Istaknuo je i da je dobro da se će se u trenutnim uvjetima država morati manje zaduživati pa bi bilo poželjno da sva buduća izdanja obveznica i vrijednosnih papira ostanu na domaćem tržištu kapitala. To će povećati broj malih ulagača koji će lakše kupiti manje rizičan ulagački proizvod što je vrlo važno za poticanje razvoja domaćeg tržišta kapitala kojem sada trebaju mali investitori, ali g. Žigman upozorava:

„Međutim, s ovakvim optimizmom dolazi i potreba za oprezom. Prema našim analizama, dionička tržišta u Europi su s aspekta slabog gospodarskog rasta realno precijenjena. Na tom valu pozitivnih očekivanja raste i interes za još rizičnijom imovinom. U 2024. vidljiv je značajan porast vrijednosti špekulativnih klasa imovine, poput kriptovaluta, pri čemu su najistaknutije, poput Bitcoina, zabilježile rast od 68%. Mlađi investitori skreću prema nereguliranim tržištima, a broj njihovih transakcija na svjetskoj je razini dosegnuo rekordne razine.“

Također, ističe da je danas globalni dug privatnog sektora dvostruko veći od javnog duga koji nažalost ostaje u slučaju usporavanja ekonomskog rasta ili pojave novih kriza. I financijski sektor je sada optimističniji od realnih gospodarskih kretanja, a sve pod pretpostavkom da će brzo doći do smanjenja kamatnih stopa:

„Treba imati na umu da se to možda i neće dogoditi, a u takvom bi scenariju to dovelo do brze reakcije i brzog pada globalne vrijednosti tržišta što bi imalo utjecaja i na domaće tržište.“

Zato je, nastavlja Žigman, dugoročna stabilnost i održivost važna za financijski sektor, ne samo zbog balansa u slučaju jačanja tradicionalnih sistemskih rizika već i zbog pravovremene zaštite od novih rizika kao što su rizici od kibernetičkih napada te klimatski rizici:

„Primjena umjetna inteligencije također zahtjeva visoki oprez jer njihova primjena, primjerice u marketingu može rezultirati pojačanu rizičnih financijskih proizvoda ili savjeta za kupnjom tih proizvoda neovisno o potencijalnom padu pojedinih klasa imovine. Sve veća automatizacija poslova u financijskom sektoru kroz informacijske sustave povećava negativne posljedice u slučaju cyber napada jer se gubi ljudski potencijal da u kratkom roku zamjeni sustave umjetne inteligencije.“

Klimatske promjene također predstavljaju nove sistemske rizike za financijski sustav, ali je tu financijski sektor u dvojakoj ulozi. Može igrati ključnu ulogu pri zelenoj tranziciji gospodarstva te značajno doprinijeti ublažavanju posljedica klimatske tranzicije.

„Zelena tranzicija, uz mnogobrojne nove investicijske prilike, nosi i nove izazove, koje je važno kontinuirano pratiti te pravodobno adresirati kako bi se u toj nužnoj tranziciji osigurala stabilnost financijskog sustava.“

Za kraj, Žigman je zaključio svoj odgovor  riječima da novi rizici dolaze, pojačavaju se, a pobjednici će biti oni koji će najbolje ovladati tim rizicima. To će im donijeti prednost!