U procesu tranzicije prema održivom razvoju svi smo na istom „brodu“ jer bez suradnje nije moguć napredak
U procesu tranzicije prema održivom financiranju i razvoju važno je da su svi na istom „brodu“, koji je trenutno poljuljan klimatskim promjena, te jedino uz kvalitetnu suradnju svih dionika moguć je napredak. Viceguvernerka Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek upravo je to poručila na konferenciji „Održivo financiranje: međusobna očekivanja financijskog i realnog sektora“ koja se održava u organizaciji Hrvatske udruge banaka i EY Hrvatska te uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca.
Cilj konferencije je okupiti predstavnike regulatora, financijskog i realnog sektora te iznijeti iskustva iz prakse svih dionika o ESG (Environmental, Social, and Governance) trendovima i obvezama. Prvenstveno se to odnosi na EU taksonomiju i potrebu za prikupljanjem i objavom različitih ESG informacija, s naglaskom na međusobna očekivanja banaka i privatnog sektora.
Maja Šuber, partnerica u Odjelu poslovnog savjetovanja EY Hrvatska, naglasila je da tema održivog razvoja stavlja pred cijelo društvo poseban izazov u svjetlu novonastalih geopolitčkih uvjeta:
„Cilj je kroz diskusiju i panel rasprave otvoriti teme koje se jednako nameću u realnom i javnom sektoru. Razgovarat ćemo o regulativi koja je nova u Europskoj uniji te iz tog razloga još uvijek ne postoje prakse u drugim državama. Svi smo u sličnoj startnoj poziciji što nam omogućava idealnu prililu za razvoj i implementaciju održivog razvoja u cjelini.“
Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, naglasila je:
„Nužna je sinergija gospodarstva, institucija i financijskog sektora. Financijski sektor imat će ključnu ulogu u zelenoj transformaciji gospodarstva ne samo kroz oslobađanje financiranja za zelene investicije već i zbog usvajanja koncepta održivog financiranja, koji znači da se u obzir pri ulaganju uzimaju okolišni, društveni i upravljački faktori te rizici održivosti. Zelena tranzicija postaje nužnost i tvrtke strateški razmišljaju o svojoj zelenoj transformaciji. Transformacija u zelenu ekonomiju je proces koji zahtijeva i značajne financijske resurse. Upravo zbog toga Europska Unija je kroz Europski zeleni plan osigurala najmanje 1000 milijardi eura za privatna i javna ulaganja u održivo gospodarstvo.“
Sandra Švaljek, viceguvernerka HNB-a, održala je uvodno predavanje pod nazivom „Ozelenjivanje financijskog sustava - doprinos jačanju otpornosti gospodarstva na budućnost“ na kojem je izjavila:
„Trenutna globalna i klimatska situacija obvezuje sve sektore da posvete posebnu pozornost okolišu, pa tako i financijski sektor koji je s tim pitanjima povezan dvosmjerno. Financijske institucije, putem klijenata kojima su izložene, utječu na klimatske promjene, dok s druge strane klimatske promjene utječu na otpornost financijskih institucija, putem klijenata kojima su izložene. Rizici i prilike u okolišu mogu biti značajni za poduzeća, ali isto tako poduzeća mogu imati značajni utjecaj na okoliš, klimu i cjelokupno društvo.“
Viceguvernerka Švaljek je naglasila da je tema održivog financiranja još uvijek relativno nova i donosi puno novih pojmova, brojeva i pokazatelja te da svi još učimo na ovom području.
„No, svi smo naučili da je nužna suradnja i jasnoća. Svi dionici moraju djelovati s istim ciljevima: smanjenje ukupnih emisija stakleničkih plinova i zaustavljanje devastacije okoliša. Kako bi ispravno prepoznale klimatske i okolišne rizike banke trebaju poznavati svoje klijente: njihovu prošlost, njihove planove za budućnost i imati o njima relevantne podatke“, zaključila je Švaljek.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog Vijeća HANFA-e, uvodno je pojasnio:
„Svi već dobro znamo da održivo ulaganje podrazumijeva okolišne, društvene i upravljačke kriterije koji su jednako relevantni. Ipak, trenutno okolišni rizici su oni koji zahtijevaju brzu rekaciju, zbog čega je upravo na njima globalni naglasak“
Naveo je četiri glavna područja prema Strategiji za održivo financiranje u kojima bi financijski sustav svojim aktivnostima trebao podržao tranziciju gospodarstva prema održivosti: financiranje održive tranzicije, uključivost, otpornost i doprinos financijskog sektora te globalne ambicije. Naglasio je da ESG izvještavanje za poduzetnike predstavlja prilagodbu:
„Obveznici će morati prilagoditi svoje izvještajne procese, dok će oni koji do sada nisu objavljivali nefinancijske izvještaje, morati uspostaviti potpuno novi izvještajni proces. Upravo u tome im pomaže EU taksonomija.“
Međutim, kako je istaknuo Žigman, kombinacija sve veće potražnje za ESG ulaganjima i brzi razvoj tržišta stvara prostor za greenwashing, odnosno manipulativni zeleni marketing.
„Greenwashing je složeno i višestrano pitanje koje ima različite oblike, ima različite uzroke i potencijalno može štetno utjecati na investitore koji žele održivo ulagati“, naglasio je Žigman. „Upravo je borba protiv greenwashinga, uz izgradnju kapaciteta ESME i nacionalnih regulatora u odnosu na održivo financiranje te praćenje, procjenu i analizu ESG tržišta i rizika jedno od strateških prioriteta za održivo financiranje“, zaključio je Žigman.
U nastavku konferencije održat će se dvije panel rasprave na kojoj sudjeluju predstavnici regulatora i vodećih stručnjaka iz financijskog i realnog sektora.
