Geopolitička previranja značajno utječu na cijene i opskrbu plinom u Europi, tako da uzrokuju nestabilnost i neizvjesnost na tržištu. U studenom 2024. cijene plina porasle su za 21%, dosegnuvši 47,2 EUR po MWh, uglavnom zbog spora između Rusije i Austrije. Presuda arbitražnog suda u korist austrijskog OMV-a protiv Gazproma izazvala je zabrinutost da bi Rusija mogla obustaviti isporuke plina Austriji, koja je u 2023. osigurala samo 3% ukupnog uvoza plina u EU, ali je prethodno 80% svog plina dobivala iz Rusije.
Istovremeno, hladnije vrijeme i povećana potražnja za električnom energijom na bazi plina doveli su do povlačenja plina iz zaliha, koje su sada na 93,3% kapaciteta, nešto niže nego prošle godine. Iako su zalihe iznad petogodišnjeg prosjeka, očekivana hladna zima mogla bi dodatno iscrpiti rezerve.
S druge strane, Europa je povećala uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG), čime je nadoknadila smanjenje ruskih isporuka. SAD bilježi rekordnu proizvodnju plina, a potencijalni trgovinski sukob s Kinom mogao bi dodatno povećati europsku dostupnost LNG-a.
Hrvatska se posebno ističe regasifikacijom LNG-a, s ovogodišnjim prosjekom od 90%, što je čini jednim od važnijih aktera na europskom LNG tržištu.
Unatoč povećanoj ponudi LNG-a i stabilizaciji cijena, prijetnje poput moguće obustave ruskog plina kroz Ukrajinu od 2025. godine i predviđanja o povećanoj potražnji zbog ekstremno hladne zime predstavljaju izazove za europsko tržište plina.
