Iz norveške perspektive, geopolitičke napetosti na zapadnom Balkanu imaju utjecaj čak i kada ne eskaliraju u otvoreni sukob. Sama neizvjesnost može usporiti gospodarsku aktivnost. Investitori postaju oprezni, prekogranična suradnja slabi, a dugoročno planiranje postaje teže za poduzeća i vlade.
Norveško angažiranje na Zapadnom Balkanu usmjereno je na podršku stabilnosti kroz dijalog, izgradnju institucija i regionalnu suradnju. Zato je Norveška uključena u razne regionalne inicijative, od podrške civilnom društvu putem EEA grantova do sudjelovanja u razvojnim programima koji jačaju institucije i potiču suradnju među zajednicama. Logika iza toga je da snažne institucije čine društva otpornijima kada napetosti rastu.
Rat u Ukrajini služi kao podsjetnik na to koliko europska sigurnost može biti krhka u pogledu energije, stabilnosti i povjerenja. Zato je zapadni Balkan važan, jer se neizvjesnost u ovom području lako može proširiti na ostatak Europe.
Energija je postala središnji dio ove slike. Za Norvešku, jedan od konkretnih doprinosa Zapadnom Balkanu bilo je ulaganje u obnovljive izvore energije u Albaniji. Kroz Statkraft, Norveška je razvila hidroenergetske projekte koji također jačaju proizvodnju električne energije u Albaniji. U vremenu kada Europa nastoji odmaknuti se od neodrživih izvora energije i ne uvoziti ruski plin, ta su ulaganja nužna za regionalnu energetsku sigurnost.
